Zemlja je sve starija, pa tak i ljudi – sve ih je više i sve su starejši. Prema tome više je i starejših vozača – vozača sa svim bolečinama i teškoćama što prihaja z letima. Kako i do kada voziti automobil?

Z letima sve manje zapažamo. Kod starejših važni su mišićno–koštani problemi, pad intelektualnih funkcija, a isto tako i usporavanje psihomotoričkih funkcija; produžava se reakcijska brzina. Starejši se ljute kad im se veli da su spori i da imaju „ruske svečice“. Teško priznaju da su umorni, da slabije vidiju ili ne vidiju, da slabiuje čujeju ili ne čujeju. A svima su reakcije sporije, katkad čak i nesigurne. Tek se malen postotak miri s tom činjenicom i samokritički se preseli med pješake.

Sa letima sve naše sposobnosti slabe (volje ima, pak nema snage): tak je oštrina vida 60-godišnjaka samo 74 posto, a 80-godišnjaka samo 47 posto oštrine mladoga fanta, reakcijska se brzina kod 60-godišnjaka je dulja ili sporija za oko 30 posto od one kod mladića…Reakcijska se brzina do 40. godine bitnije ne produžuje, kod 60-godišnjaka je dulja za oko 30 posto od one kod mladića, zatim je povećanje gotovo po pravilu eksponencijalno.

Brojna istraživanja kažeju da je kod mladih uzrok nesreća nepažljivost, neiskustvo i brzina, a kod starejših pre svega sporost, nepažljivost, čak bezbrižnost, koja nastaje zbog navike. Stari ljudi teže opažaju podražaj i shvaćaju njegovo značenje.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama veli da vozač koji upravlja vozilom u prometu na cesti mora biti tjelesno i duševno sposoban upravljati vozilom. Članak 222. stavak 2. glasi: Vozačka dozvola izdaje se s rokom važenja do 80. godine života vozača, a nakon navršenih 80 godina života vozačka dozvola izdaje se na rok označen u liječničkom uvjerenju, a najduže na pet godina. Samo 80 let treba doživeti… (Jambralo)