Concordia rusticana (rurale, contadina, agraria, bucolica)
Članem OSS-a Buševec
POZIV NA 92. IZVEŠTAJNU SEDNICU SKUPŠČINE
OGRANKA „SELAČKE SLOGE“ BUŠEVEC
Veleštuvani,
izuzetna nam je čast i zadovolstvo pozvati Vas na 92. Izveštajnu sednicu Skupščine Ogranka „Selačke sloge“ Buševec tera bu se održala v sobotu 03. ožujka leta 2012. z početkom ob 19,00 vur v prostorijam DVD-a Buševec.
Radujemo se ke Vas bumo mogli informerati o našemi aktivnosti v prešlomu letu, prezenterati Vam plane za ovo leto, a posle sednice se skupa družiti.
Predsednik OSS Buševec
Nenad Rožič
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Velača 2010.
Spominek s predsednikom Ogranka „Selačke Sloge» Buševec, gosponom Nenadom Rožičom (Šepinovem)
7. Vuz to ke je zebirajuče, ovo je leto i leto obletnice, i to ne bilo kakve, neg 90-letnice aktivnoga deluvajna ovoga društva. Ke pripravlate povodum proslave?
Proslavu smo zamislili kak celoletno dogajajne, celo leto je proglašeno letom Selačke sloge, a saki mesec je posvečen jene delatnosti terum se društvo bavi.
Tak je velača rezerverana za vundavačku delatnost (promocija monografije Ogranek Selačke sloge Buševec i izložbu izdajn OSS-a Buševec (Glas Buševca, Letniki (Godišnaki), CD-i, DVD-i, knige i dr), ožujek je mesec tanca i folklora (celovečerni koncert tancajuče i tamburaške A grupe, izložba nošni, predavajne o hrvatskomu folkloru), četrti mesec je mesec drame (premijera predstave Turopolski top, SKAZŽ v Buševcu, izložba plakatov z predstav i kostimov, predavajne o pučkomu kazališču); maj je mesec rezerveran za decu (Dečje igre, predavajne o dečjomu folkloru, poseti tamburašov škole i vrteku (vrtiču), predstave za decu). V lipnu je predviđeno svečano spravišče (sednica) i Velika Turopolska svadba jer je to mesec svadbuvajna, a v srpnu planeramo opreti novovuređeni „črdak“ v etno ohižnice Buševec (organizerati predavajne o tradicijske gradne i izložbu slik, ter prikazati film o demontaže črdaka). Kolovoz je rezerveran za fotografiju – pa ako nam vuspije bu Buševec pun interesantne fotografij, a rujen je mesec kulturne suradne z našemi majninami (program majnin z Austrije, Slovačke, Rumujnske, Mađarske, Nemačke i BiH i organizacija tribine “Položaj Hrvatov v dijaspore“). Listopad je rezerveran za tamburu i tamburašku glazbu (Mednarodni tamburaški festival, koncert tamburaškoga orkestra OSS-a Buševec, predavajne o tamburaške glazbe v Hrvatske). Sledi studeni v teromu je naglasek na očuvajnu kajkavščine z tradicionalnem „KAJ-BUŠ“ festivalom, izložbum zdelkov i literarnum večerum. Konec leta je posvečen popevajnu i Bogekovomu (Božičnomu) slavlu – Bogekovi (Božični) koncerti, predavajne o popevajnu). Se v semu puno različite i interesante sadržajov i verujem da bu naša publika vuživala v ponujenem programem i redovito je posečivala.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
OD ČLANA DO PREDSJEDNIKA
Sa predsjednikom razgovarao: Ivan Robić
Izborna je godina, (možda) dolazi i novi predsjednik, a mi smo ususret tom događaju odlučili intervjuirati prvog čovjeka Ogranka, trenutačnog predsjednika, svima nam znanog gospodina Nenada Rožića; U sljedećim crtama doznajemo kako se odlučio biti predsjednik, što za njega znači samo vođenje društva, kako se nosi sa silnim obvezama i još mnogo toga…
…Zato krenimo redom. Recite mi molim Vas:
1. Kakva je Vaša povezanost s Ogrankom od djetinjstva? Možete li nam ukratko opisati svoj put od člana do predsjednika?
U Ogranku sam od svoje rane mladosti točnije od 1977 godine kada sam se uključio u plesni pomladak. Plesali smo godinu dana kada je nas petnaestak Marinko Katulić sakupio i predložio da počnemo svirati. Od tada sam zavolio tamburu i počeo svirati prim. Tamburu sam svirao negdje do 1993/1994 godine kada zbog obaveza i posla prestajem sa aktivnim sviranjem. U Upravni odbor društva su me izabrali 1983 godine (kada je još Stjepan Robić bio predsjednik) i od tada sam u odboru obavljao razne zadatke od tehničkog voditelja tamburaške i plesne grupe, urednika Godišnjaka (par godina), bio sam tajnik društva, dopredsjednik i mijenjao sam predsjednika (Branka Črnka) dok je on bio na privremenom radu u inozemstvu. Od 2003 godine sam predsjednik OSS Buševec
2. Je li Vam bilo teško odlučiti se biti predsjednik i to posebice u jednom ovako podosta jakom Društvu?
Kada se odlučujete za vođenje ovako velikog i jakog društva morate biti svjesni da preuzimate i ogromnu odgovornost.jer OSS Buševec ima tradiciju koja obavezuje i nitko si ne može dozvoliti da propadne nešto što je stvarano 90 godina. Što se tiče obaveza vođenja društva nije mi bilo teško preuzeti tu ulogu jer slobodno mogu reći da sam školovani predsjednik (prošao sam sve faze u društvu i bio u Upravnom odboru kod tri predsjednika). Jedina dilema koju sam imao je bila obiteljske prirode jer su mi djeca tada bila vrlo mala (jedna i tri godine) i bilo je pitanje da li ću moći obavljati svoju roditeljsku dužnost i vođenje društva kvalitetno. Na sreću tu sam naišao na podršku cijele obitelji, svoje supruge i roditelja.
3. Koje su Vam sve obveze kao predsjednika u ovako velikoj instituciji, ako je tako možemo nazvati?
Predsjednik Ogranka osim što štiti interese i ugled društva, ima obaveze organizirati kompletnu aktivnost društva, predlagati programe i voditi brigu da niti jedna grupa unutar društva ne bude zakinuta. Jedna od većih obaveza je namaknuti sredstva za normalno funkcioniranje društva. Zadaci koje predsjednik obavlja u društvu koje ima 200-tinjak aktivnih članova su svakodnevni i tu nema odmora niti dileme hoću li ja to odraditi ili neću. Zamislite si samo firmu koja ima 200 zaposlenih i koje su to sve obaveze da ta firma posluje uspješno (nema ih puno u Hrvatskoj), a sada dodajte k tome još da mi radimo na polju kulture gdje se za svaku kunu morate dobrano namučiti da ju privrijedite.
4. Čime se bavite, koji su Vam hobiji i stignete li obaviti sve privatne zadatke uz ovolik posao? Jeste li možda razmišljali o imenovanju podpredsjednika kao dodatne pomoći u radu?
Zaposlen sam u tvrtci Pliva Hrvatska d.o.o i radim na mjestu voditelja MUR održavanja (automatika) za pogon Suhih oralnih oblika. Čime se inače bavim? Svakodnevno se bavim Ogrankom; to mi je ujedno i hobi jer kada ste predsjednik ovakvog društva i ako to želite raditi kvalitetno nemate vremena za dodatne hobije. Moram priznati da svaki puta i ne stignem obaviti sve privatne zadatke, ali supruga i ja smo si posložili život na taj način da ne moramo sve u životu napraviti i imati odmah, već smo pronašli ravnotežu u svemu tome. Naše je geslo da u životu ne treba samo raditi nego treba u njemu i uživati, jer život vam prođe u trenu i ako u tom trenutku ne znate uživati badava su vam svi novci i sve bogatstvo ovoga svijeta. O dopredsjedniku smo razmišljali, jedno vrijeme smo ga i imali, ali moram vam priznati da se rijetko tko želi prihvatiti tog posla, ako ima zainteresiranih ja bih vrlo rado dio svojih obaveza prebacio na dopredsjednika (jednog ili više njih).
5. Jeste li ikada požalili što ste predsjednik Ogranka? Je li Vam ikada palo na pamet da odustanete?
Ne, nikada nisam požali što sam predsjednik Ogranka, jer me previše lijepih trenutaka veže za to društvo da bi mi bilo žao. Za sada još uvijek imam dovoljno energije, volje i ideja i ne mislim odustajati. Jedino ukoliko ljudi smatraju da je došlo vrijeme za promjene i da moje ideje nisu ispravne ili ne daj bože kakove bolesti, onda su to već druge okolnosti.
6. Možete li ukratko rezimirati bitne projekte koji su se ostvarili za vrijeme od početka Vašeg mandata do danas?
U sedam godina mojeg predsjednikovanja uspjeli smo organizirati i „brendirati“ niz manifestacija koje su postale tradicionalne; „Ivanje u Buševcu“, „Dječje igre“, „KAJ-BUŠ“, Međunarodni festival tamburaške glazbe i Međunarodni festival tradicijskih glazbala, nastavili smo sa organizacijom Božićnih koncerata. Snimili smo dva nosača zvuka „Oj, Buševec“ i „Poslunete dušice“ , snimili DVD-e „85. godina OSS Buševec“ i „Poslunete dušice“ . Osnovali smo etno grupu i napravili prostoriju sa dva tkalačka stana, otkupili smo posljednji drveni čardak u Buševcu kojeg slažemo na novoj lokaciji i on je prvi objekt u Etno okućnici Buševec. Nabavili smo opremu za izvođenje predstava i folklornih programa ( alat, reflektori, ozvučenje), uređena je ljetna pozornica u stilu tradicionalnog čardaka. Uredili smo naše prostorije i napravili vitrine za izlaganje priznanja i suvenira. Uz financijsku pomoć grada, ali i naš rad uredili smo WC-e na katu Doma kulture, temeljito je prekriveno krovište iznad dvorane (daske, folija, crijep), prefarbana je kompletna dvorana, uređen hodnik na katu Doma kulture, prelakirana pozornica. Izradili smo nekoliko ženskih Turopoljskih nošnji i nabavili ženske Turopoljske kaputiće, kupili ženske nošnje za Sontu, u izradi su i muške nošnje za Sontu, kupljeno je ili popravljeno niz instrumenata od bajsa i bajsice do puhaćih instrumenata (turopoljske dude, dalmatinski mih, dvojnice, jedinka, strančica, vidalice).Što se tiče uspjeha grupa moramo se pohvaliti da smo u mom mandatu tri puta bili na državnim susretima hrvatskih folklornih ansambala i dva puta na Smotri kazališnih amatera Hrvatske i to uvijek među najboljim amaterskim društvima u Hrvatskoj.Aktivno smo se uključili u međunarodnu organizaciju organizatora festivala CIOFF hrvatsku sekciju i redovito svake godine odlazimo na inozemne festivale.
7. Uz to što je izborna, ova je godina i godina obljetnice, i to ne bilo kakve, već obljetnica 90 godina aktivnog rada ovoga društva. Što pripremate povodom proslave?
Proslavu smo zamislili kao cjelogodišnje događanje, cijela godina je proglašena godinom Seljačke sloge a svaki mjesec je posvećen jednoj djelatnosti kojom se društvo bavi.
Tako je Veljača rezervirana za izdavačku djelatnost (promocija monografije Ogranak Seljačke sloge Buševec i izložba izdanja OSS Buševec-Glas Buševca, Godišnjaci, CD-i, DVD-i, knjige idr), Ožujak je mjesec plesa i folklora (cjelovečernji koncert plesne i tamburaške A grupe, izložba nošnji, predavanje o hrvatskom folkloru), četvrti mjesec je mjesec drame (premijera predstave Turopoljski top, SKAZŽ u Buševcu, izložba plakata iz predstava i kostima, predavanje o pučkom kazalištu); Maj je mjesec rezerviran za djecu (Dječje igre, predavanje o dječjem folkloru, posjeti tamburaša školi i vrtiću, predstave za djecu). U Lipnju je predviđena svečana sjednica i Velika Turopoljska svadba jer je to mjesec svadbovanja, a u Srpnju planiramo otvoriti novouređeni „čardak“ u etno okućnici Buševec (organizirati predavanje o tradicijskoj gradnji i izložbu slika, te prikazati film o demontaži čardaka). Kolovoz je rezerviran za fotografiju-pa ako nam uspije bit će Buševec pun interesantnih fotografija, a Rujan je mjesec kulturne suradnje sa našim manjinama (program manjina iz Austrije, Slovačke, Rumunjske, Mađarske,Njemačke i BiH i organizacija tribine“Položaj hrvata u dijaspori“). Listopad je rezerviran za tamburu i tamburašku glazbu (Međunarodni tamburaški festival, koncert tamburaškog orkestra OSS Buševec, predavanje o tamburaškoj glazbi u Hrvatskoj). Slijedi Studeni u kojem je naglasak na očuvanje kajkavštine sa tradicionalnim „KAJ-BUŠ“ festivalom, izložbom radova i literarnom večeri. Kraj godine je posvećen pjevanju i Božićnom slavlju (Božićni koncerti, predavanje o pjevanju).Sve u svemu puno različitih i interesantnih sadržaja i vjerujem da će naša publika uživati u ponuđenim programima i redovito ih posjećivati.
8. Postoje li možda želje koje ste htjeli, a koje zbog drugih utjecaja niste mogli ostvariti?
Mislim da sam do sada uspio realizirati sve prijedloge i ideje, te zadatke koje smo si zacrtali. Želja mi je da sa folklorašima odemo na koje jače gostovanje- Južna Amerika ili možda Kina, ali vjerujem da ćemo i to s vremenom realizirati (kada se poklope određeni uvjeti) i želja mi je da naše Etno-okućnice uskoro budu u funkciji, ali na tome intenzivno radimo.
9. Kako ste zadovoljni dosadašnjim radom društva?
Vrlo sam zadovoljan radom društva, jer zaista puno radimo i napravili smo po meni do sada niz velikih projekata (plodove rada na nekima ćemo ubirati tek za koju godinu). Ono čime nisam zadovoljan je osjećaj da pojedini članovi društva ne znaju cijeniti što se sve za njih radi i koliko se truda ulaže da bi svima bilo bolje i ljepše. Vjerujte mi najjednostavnije je doći na probu i odraditi nastup (znam to iz osobnog iskustva), ali sva ona logistika koja prethodi jednom gostovanju, poslovi za vrijeme putovanja i završna izvješća nakon puta, iziskuje strahovito puno vremena, energije i znanja. Uvjeti koje naše današnje grupe imaju (od nošnji, instrumenata, grijanih prostorija, dvorane, tehnike, logistike, atraktivni nastupi i dr.) su daleko od onoga što su imali naši prethodnici, a svi misle da je to normalno i da to dolazi samo od sebe. Za sve se to treba dobrano namučiti i potrošiti sate i sate da bismo to imali i zato pokušajte cijeniti ono što imate jer u odnosu na većinu KUD-ova u Hrvatskoj mi imamo idealne uvjete.
10. Što je naljepše što Vam se dosad dogodilo, neka anegdota ili slično od kada ste povezani s Ogrankom, a ćega ćete se rado sjećati?
Kako sam ja u društvu pune 33 godine ima puno lijepih trenutaka koje sam proživio putujući na razne nastupe i gostovanja. Osobno mislim da je to najveća vrijednost i nagrada za uloženi trud i rad, a kada na tim putovanjima upoznaš nove prijatelje, to je vrijednost koja se ne može platiti nikakvim novcima. Rado se sjećam većine nastupa, ali evo ispričat ću vam dvije zgodne situacije koje su se dogodile prošle godine u Češkoj i Albaniji. Jedne večeri u Češkoj smo se vračali s kasnog tuluma na spavanje, a jedan od gostiju nam je održao predavanje naravno na engleskom kako ne bismo tako dugo smjeli lumpati (iako smo mi bili van hotela). Kada je upitao „Who is the lider of the group?“ Ja sam naravno odgovorio: „I am!“ Ali ne bi to bila fora da nisam u ruci iza leđa držao(skrivao) nož od 30-ak centimetara kojim smo do maloprije rezali kobasice i suhomesnate proizvode. Sva sreća da ga nije vidio, jer tko zna što bi čovjek pomislio.
Druga je zgoda iz Albanije kada sam pitao Crnogorce gdje su oni smješteni (budući da nisu bili sa nama svima ostalima), njihov voditelj mi je mrtvo hladno odgovori; A gđe? Nigđe!
Sa svakog gostovanja ima po koja zgodna anegdota koja se prepričava još dugo godina, ali bi bilo predugo da sve nabrajamo.
11. Biste li htjeli izdvojiti koga (osim svoje supruge naravno, koja skoro sva događanja prati fotografiranjem i snimanjem) kao desnu ruku, odnosno osobu/osobe koja Vam pomaže u predsjedništvu?
Moja supruga osim što slika i snima odrađuje i niz poslova korespodencije (dopisivanja) sa festivalima i grupama iz inozemstva na engleskom jeziku, te organizacijskih poslova vezanih za ta gostovanja i sigurno mi je najveća pomoć po tim pitanjima, ali i velika podrška u mojem bavljenju Ogrankom. Bez njezine podrške i podrške roditelja ne bih mogao toliko sebe dati u radu OSS Buševec, a bez toga nema napretka. I zato im treba zavaliti, ja u svoje osobno ime, ali mislim i svi drugi ako ne zahvaliti barem cijeniti to što rade za sve vas.
Što se tiće članova Upravnog odbora oni svi odrađuju većinu zadataka koji se pred njih postave. Ali ako trebam izdvojiti ljude koji povuku više nego ostali tu je naš blagajnik Marijan Detelić-koji osim što vodi blagajnu odrađuje i niz logističkih poslova, Emil Bobesić-koji odrađuje niz zadataka vezanih uz internet i digitalnu obradu podataka, tajnik Dubravko Katulić-programi i papirologija, Željka Črnko-koja odrađuje sve poslove vezane uz djecu, Zlatko Bobesić-svi poslovi oko dramske.
12. Kakvi su Vam planovi i želje u (bliskoj) budučnosti?
Planovi vezani za OSS Buševec za ovu godinu su da što kvalitetnije obilježimo 90 obljetnicu društva.U planu je putovanje u Rusiju s tamburašima, jedan inozemni festival za folkloraše Turska ili Grčka (ili možda nešto treće), sa dramskom nastupiti kod naših hrvata u Mađarskoj i Austriji.
13. Što biste da možete promijenili?
Mislim da ne bi mijenjao ništa posebno, jer sve što smo napravili bilo je u dobroj namjeri, a ako je i bilo kakovih propusta oni nisu bitno utjecali na naš rad: Mi smo ipak samo amateri i to radimo zato što to volimo i ne treba nam zamjerati ako smo što i pogriješili.
14. Planirate li se kandidirati i ponovno zauzeti mjesto predsjednika?
Da svakako, jer mislim da još uvijek imam dovoljno energije , želje i ideja za vođenje ovog društva, a i neki projekti koje sam započeo nisu još završeni (Etno-okučnica, snimiti promotivni DVD sa svim našim koreografijama)…
15. Pitanje/komentar po želji!
Želio bih poručiti svim članovima OSS Buševec, ali i svim roditeljima neka uključe sebe i svoju djecu u rad bilo koje sekcije u društvu jer na taj način čuvamo kulturu, tradiciju i običaje našeg naroda, jer kako kaže ona stara poslovica „Bolje da propadne selo, nego običaji“.I na kraju ću citirati jedan dio iz naše zadnje predstave „Breza“, a on glasi; „Pa kej ti je pedeset let života, prejde za čas. A do dojde, zna se , taj i prejde“ !?
Zvir:
Godišnjak br. 43 Ogranka “Seljačke sloge” – Buševec (za leto 2009.)
http://www.oss-busevec.com/Pdf/Godisnjak_43w.pdf , str. 94.-97.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Vide(l)o:
3. Oj Buševec selo zavijato (Turopolje) , 08:35
http://www.youtube.com/watch?v=9-reH-UsTAc
12. Turopoljski mladečki – 1 dio (Svadbovanje u Turopolju), 09:56
http://www.youtube.com/watch?v=aoXAbe43Sd4
