(i) hrvatsko slovo….
Zake su Nemci Nemci, a Slaveni Slaveni?
Legenda veli da su pri prvomu zestanku Germanov i Slavenov ovi prvi (t.j. Germani) bili v mejnine (bilo je je mejne neg Slavenov), pak su se branili mučajnem (šutnjum -ŠTAndardno rečeno). Na-to su Slaveni rekli: pusti je, oni su nemi, Nem(c)i.
Vugri su tak prevzeli naziv német.
Slaveni su se spominali – bili su “rečiti”, a na puno slavenske jezikov se “reč” veli “slovo”
(Slovenci, na priliku, za rečnik vele slovar)
Tak su nastali nastali Sloveni (Slaveni), Slovenci, Slovaki, Slavonci, …
Zvir (nemački):
http://de.wikipedia.org/wiki/Nemez
Zake su Hrvati Hrvati?
Jerbo su se od negda šteli (h)rvati.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
NJEMAČKE POSUĐENICE I HRVATSKI EKVIVALENTI
Broj njemačkih posuđenica u hrvatskome jeziku je manji nego što bi se moglo očekivati, s obzirom na to da je višestoljetna politička i kulturna povezanost Hrvatske s habsburškom državom uvjetovala izravni dodir njemačkoga i hrvatskoga jezika. Razlog je tome jezična politika koja se svjesno odupirala snažnom utjecaju njemačkoga jezika na hrvatski, dajući u standardnome jeziku prednost hrvatskim riječima. U supstandardnom jeziku se, međutim, održao veći broj njemačkih posuđenica, iako za te riječi postoje hrvatski ekvivalenti. U ovome će se radu preispitati odnos njemačke posuđenice i njezine domaće zamjene, tj. u kojoj mjeri je hrvatski ekvivalent uspješna zamjena njemačkoj posuđenici kao i to o čemu sve ovisi ta uspješnost.
U svojoj knjizi Hrvatski ili srpski jezični savjetnik (1924.), Tomo Maretić je podvrgnuo kritici sve riječi koje nisu u narodnom jeziku našem ili koje se ne slažu s duhom našega jezika kako bi što više približio hrvatski i srpski jezik. To su u prvome redu bile riječi njemačkoga podrijetla. Ako se sve to uzme u obzir, lako se može shvatiti zbog čega danas u hrvatskome standardnom jeziku ima malo njemačkih posuđenica.
Sve su ove riječi (njemačke posuđenice) dio sveukupnoga leksičkoga blaga hrvatskoga jezika, tj. dio su hrvatskoga jezika kao sustava, a u jeziku kao sustavu ništa nije pogrešno, u njemu nema dijalektizama i standardizama, tuđica i domaćih riječi (Barić i dr. 1999: 111).
Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/agram(er)ski-iliti-zagrebecki-stikleci/msg29318/#msg29318
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
V joytre sum sa rune staulo
Bilo bi zgodno da se (okolo)bednjanski KUD-i i glazbeni sastavi vukluče v popularizerajne hrvatske (i bednjanske) narodne pesme «Vjutro rano», tere je (glazbeno, ne tekstualno) jednak prvi tal (del) negda austro-ugarske himne «Gott erhalte Franz, den Kaiser» (hrv. “Bog, čuvaj cara Franca»), a de(ne)s nemačke himne «Das Lied der Deutschen (hrv.: “Pesma Nemcov”), poznateše pod nazivom «Deutschland, Deutschland über alles».
Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/bednjo-nujlijepsi-kemaucek-svieto/msg38799/#msg38799
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Žiga i Bandisti – Vjutro se ja rano stanem, 04:34
http://www.youtube.com/watch?v=2ric0l2dkjA
