KAJKAVSKI
U
POVIJESNOM
I
SADAŠNJEM
OBZORJU
ZBORNIK RADOVA
S OKRUGLIH STOLOVA
(ZNANSTVENIH KOLOKVIJA I SKUPOVA)
U KRAPINI 2002. – 2006.
Zabok, 2006.
——————————————————————————————————-
HRVATSKA UDRUGA MUŽI ZAGORSKOG SRCA
Martinišće 45, Zabok
ZA NAKLADNIKA
Rajko Fureš
UREĐIVAČKI ODBOR ZBORNIKA RADOVA
S OKRUGLIH STOLOVA
(ZNANSTVENIH KOLOKVIJA I SKUPOVA)
U KRAPINI 2002. – 2006.
Nikola Capar, Ivan Cesarec, Rajko Fureš, Dragutin Gradečak,
Ratko Habus, Alojz Jembrih, Miljenko Krznar, pok. Vladimir Poljanec,
Zdravko Šilipetar
UREDNICI
Nikola Capar
Alojz Jembrih
Vladimir Poljanec
KOREKTOR
pok. Vladimir Poljanec
ISBN 953-97412-4-6
——————————————————————————————————-
CIP – Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica – Zagreb
UDK 821.163.42.09’282(063) 811.163.42’282(063)
KAJKAVSKI u povijesnom i sadašnjem obzorju: zbornik radova s Okruglih stolova (znanstvenih kolokvija i skupova) u Krapini 2002.-2006. / <urednici Nikola Capar, Alojz Jembrih, pok. Vladimir Poljanec. – Zabok: Hrvatska udruga Muži zagorskog srca, 2006.
Kazalo.
ISBN 953-97412-4-6
I. Kajkavska književnost – – Zbornik II Kajkavsko narječje – – Zbornik
300825013
——————————————————————————————————-
KAZALO
Predgovor (Dr. sc. Alojz Jembrih) 11
Rajko Fureš
Rieč domača 13
Viktor Crnek
“Okrugli stol” u sklopu Tjedna kajkavske kulture u Krapini 14
Nikola Capar
Od inicijative 1997. do inicijative 2002. 16
PRVI OKRUGLI STOL
Uvođenje kajkavskoga jezika i kulture kao izbornoga predmeta
u osnovne i srednje škole kajkavskoga govornoga područja
Krapina, 17. rujna 2002.
Alojz Jembrih
Historijska svijest o kajkavštini danas 21
Božica Pažur
Ponavljanje gradiva o visokoj razini i kontinuitetu kajkavštine 31
Ivo Kalinski
Nekoliko misli o fenomenu kajkaviane danas 35
pok. Zvonimir Bartolić
Tko je navukao stenjevečku rubaču hrvatskom jeziku 37
Ivan Kutnjak
Politonalna gestikulacija kaja 42
pok. Vladimir Poljanec
O potrebitosti učenja hrvatskokajkavskoga jezika 46
Ivan Janeš
Poticaj njegovanju zavičajnosti 52
Božidar Brezinščak Bagola
Između materinskoga kajkavskog govora i jezičnoga standarda 54
Stjepan Hranjec
Kajkavština u nastavi 56
Ivica Balagović
Razlozi uvođenja kajkavskoga u škole 58
DRUGI OKRUGLI STOL
Položaj hrvatskokajkavskog jezika danas
Krapina, 9. rujna 2003.
Alojz Jembrih
Položaj i perspektive kajkavštine danas 63
Stjepan Hranjec
Konkretni oblici revitalizacije kajkavštine u školi 76
Ivan Kutnjak
Kaj u školi 80
Đuro Blažeka
Budućnost istraživanja kajkavskih govora 87
Božica Jelušić
Može li pijetao biti orao? Utjecaj književnosti na reafirmaciju kajkavštine 90
Zdravko Seleš
Kajkavska književnost u gimnazijskoj nastavi 94
Ivan Cesarec
Uloga časopisa “Hrvatsko Zagorje” u očuvanju i promicanju kajkavskoga jezika 99
pok. Vladimir Poljanec
O nekim čisto pragmatično-afirmativnim nastojanjima oko hrvatskokajkavskoga
jezika 103
pok. Franjo Hrg
Bogatstvo raznolikosti i višeslojnosti kajkavštine 108
TREĆI OKRUGLI STOL
Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća
Krapina, 7. rujna 2004.
Alojz Jembrih
Treba li nam danas sveobuhvatna povijest kajkavske književnosti? 115
Ivo Zvonar
Marijini ili Gospini plačevi na kajkavskom jezičnom izrazu 124
Ivan Cesarec
Tomaš Mikloušić kao izdavač djela kajkavske dramske baštine 145
pok. Zvonimir Bartolić
Starija i novija hrvatska kajkavska književnost – kontinuitet ili prekid 151
Joža Skok
Je li moguća i da li nam je potrebna standardizacija kajkavskoga jezika 156
pok. Vladimir Poljanec
O nekim značajkama recentne hrvatskokajkavske književnosti 164
Zdravko Seleš
Kak preađa kajkavska slava Đure Rašana 169
pok. Stjepko Težak
Ugroženost kajkavskih prinosa hrvatskomu standardnom jeziku 177
Stjepan Hranjec
Kaj nas današnji, svagdanji 187
Denis Peričić
Kaj sad? ili Nekoliko napomena o kajkavskoj sadašnjosti i budućnosti
iz perspektive osobnih literarnih eksperimenata 193
Božica Jelušić
Od cintora do cybera 202
Đuro Blažeka
Primjena razlikovne gramatike u osnovnoj školi 207
pok. Franjo Hrg
Kajkavski optativ 211
Mijo Lončarić
Kajkavsko rječničko blago – Prikupljanje i izrada rječnika 214
Ivan Janeš
Kajkavsko nasljeđe čabarskog kraja 228
ČETVRTI OKRUGLI STOL
(ZNANSTVENI KOLOKVIJ)
Kajkavski jezik književnost i kultura kroz stoljeća
Krapina, 6. rujna 2005.
Alojz Jembrih
Ivan Krizmanić i njegov kajkavski prijevod “Raj zgubljen” (1827.)
Miltonova epa “Paradise lost” 233
Ivo Zvonar
Ljudski i književni lik Ane Katarine Frankopan-Zrinski 264
pok. Zvonimir Bartolić
Zrinska listina iz 1608. 303
Ivan Cesarec
“Kovač krapinski” Tituša Brezovačkoga 310
Stjepan Hranjec
“Ne buju ga zlepoglavili” ili Hitrecov urbani kaj 317
Marko Samardžija
Globalizacija, hrvatski standardni jezik i nestandardni idiomi 323
Martina Kuzmić
Kajkavština u uvjetima globalizacije 333
pok. Vladimir Poljanec
Mjesto i uloga hrvatsko kajkavskoga jezika u procesu europskih integracija 341
Denis Peričić
Kajkavci: Kalupi ili Klingonci? — Izvorna znanstvena humoreska 347
pok. Stjepko Težak
Naglasci u Belostenčevu Gazophylaciumu (1740.) 352
Đuro Blažeka
Razgovorni jezik mladih govornika međimurskoga dijalekta 360
Mladen Rac i Andrija Željko Lovrić
Kajkavsko naravoslovno nazivlje oko Zagreba 364
Andrija Željko Lovrić, Mladen Rac i Marijan Horvat Mileković
“Agramerski slovar” i rani iskon zagrebečke kajkavice 381
Slavko Malnar
Izrada rječnika govora čabarskoga kraja 392
Mijo Lončarić
Kajkavština izvan Hrvatske 395
PETI OKRUGLI STOL
(ZNANSTVENI SKUP)
Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća
Krapina, 4. rujna 2006.
Alojz Jembrih
Još o Vramčevoj “Postilli” (1586.) i njezinim latinskim izvorima
(U povodu 420. obljetnice njezina prvotiska) 409
Ivan Zvonar
Kajkavska književnost do preporoda u povijestima hrvatske književnosti 425
Rajko Fureš
Ozračje afirmacije hrvatskokajkavskoga jezika 491
Željko Funda
Kaj kak Kaj 497
Stjepan Hranjec
Zapažanja o đačkim radovima u okviru natječaja “Pavić Mikula” 509
Đuro Blažeka
O nekim vidovima pristupa izradi rječnika međimurskog dijalekta 515
Josipa Franjčić
Kajkavski leksik u govoru Jarmine u Slavoniji 524
Andrija Željko Lovrić i Mladen Rac
Južni kajkava na Banovini oko Sunje, Petrinje i Gline 530
Mladen Rac i Andrija Željko Lovrić
Naravoslovno nazivlje istarskih polukajkavaca kod Buzeta
(Mlun, Slum i Brgat) 550
Slavko Malnar
Toponimija u čabarskom kraju 575
pok. Franjo Hrg
Kajkavski ojkonimi u Krapinsko-zagorskoj županiji i njihove izvedenice u
Hrvatskom enciklopedijskom rječniku 577
Popis autora u Zborniku radova
“Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju” 583
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Predgovor
U povijesti hrvatske filologije i kroatistike nije se nikada tako intenzivno i sadržajno raspravljalo o kajkavštini kao što se je na znanstvenim i stručno–znanstvenim simpozijima u: Zlataru (1970., 1992., 1994., 1996., 1998.), u Krapini (1975., 1988., 1990., 1991.), u Čakovcu (1995., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005.) i opet u Krapini (2002., 2003., 2004., 2005., 2006.). Dakle kroz 24 godine (nekontinuirano), u trima različitim kajkavskim sredinama, u Hrvatskome zagorju i Međimurju, različitih organizacijskih uspješnica urodilo je dragocjenim prinosima sabranima u Zbornicima. U Zlataru je održano pet Znanstvenih skupova o kajkavskome narječju i književnosti pod pokroviteljstvom HAZU u okviru Dana kajkavske riječi i objavljena su četiri zbornika (1974., 1994., 1996., 1998., s posljednjega znanstvenoga skupa, zbog unutarnjih zlatarskih političkih prilika, zbornik nije tiskan iako je već bio u prijelomu). U Krapini su održana četiri znanstvena skupa s tematskim naslovom Jezični i umjetnički izraz na kajkavskom tlu, a referati su objavljeni 1993. u zajedničkome zborniku s istoimenim naslovom. Visoka učiteljska škola u Čakovcu kroz deset godina uspješno je organizirala stručno-znanstveni skup Kajkavsko narječje i književnost u nastavi. Radovi s prvih pet skupova tiskani su najprije u zasebnim zbornicima za svaku godinu, a potom 2000. u zajedničkome Zborniku, te drugih pet u Godišnjaku Visoke učiteljske škole Učitelj (br. 1/ 2001., br 2/ 2002., br. 3/ 2003., br. 4/ 2004., br. 5/ 2005.).
I konačno, dragi čitatelju, pred vama je i najnoviji Zbornik radova s Okruglih stolova (Znanstvenih kolokvija i simpozija) održanih od 2002. do 2006. u Krapini, u okviru Tjedna kajkavske kulture, a u organizaciji Hrvatske udruge Muži zagorskog srca– Zabok i Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo – Krapina.
Kao što se iz sadržaja ovoga Zbornika vidi, u njemu su predočeni radovi (referati) aktivnih sudionika na spomenutim Okruglim stolovima (Znanstvenim kolokvijima i simpoziju) u Krapini. Čakovečki i najnoviji krapinski simpoziji, kao što se razabire, održani su u samostalnoj Republici Hrvatskoj, pa su i po svojim sadržajima specifični u odnosu na one skupove održane u sklopu bivše Ju-e. Iako su svi bili posvećeni kajkavskoj tematici kao i ovi posljednji, čakovečki i krapinski ipak se od prethodnih razlikuju po novom pristupu kajkavštini i njezinu vrednovanju, odnosno njezinoj reafirmaciji u školstvu i šire. Uostalom o tome govore teme pojedinih autora (njih 60). Kao što se iz naziva prvoga Okruglog stola u Krapini vidi, on je bio posvećen uvođenju kajkavskoga jezika i kulture kao izbornoga predmeta u osnovne i srednje škole kajkavskoga govornog područja. Ta je problematika postala aktualnom, svakako, nakon ostvarene epohalne izložbe u Zagrebu Kajkaviana croatica – Hrvatska kajkavska riječ (1996.) kao i zbog činjenice da se danas u Republici Hrvatskoj može slobodno i drukčije razmišljati o kajkavštini nego što se je to moglo u bivšoj Ju-i, bez straha da će se dotičnoga krivično goniti kao nacionalista ili šovinista. S pravom se za kajkavstinu traži mjesto i u školskoj nastavi, jer je do devedesetih godina 20. stoljeća to bilo nemoguće zbog onoga umjetno stvorena dvojnoga lingvonima koji je hrvatskome jeziku nanio mnogo štete. Doista je već krajnje vrijeme da se s kajkavštine i čakavštine skine hipoteka stranog, u okviru učenja hrvatskoga jezika, kod hrvatske školske mladeži i studenata. Prilozi s toga prvoga Okruglog stola više su poticajni s kritičkim tonom prema dosadašnjoj praksi u hrvatskome školstvu, pa se kao takvi mogu i shvatiti. No, oni su i opomena i smjerokaz onima koji su odgovorni za hrvatski izobrazbeni sustav. Stoga je ponadati se da u njih neće i dalje ostati ravnodušnost prema svim ovdje predočenim radovima.
Drugi Okrugli stol, tematski i sadržajno, nadovezuje se na prethodni, a opća tematika mu je Položaj hrvatskokajkavskoga jezika danas. U tome bloku Zbornika, u autorskim prilozima, razabiru se konkretni prijedlozi (dakako s kritičkim naglaskom) za promjenu postojećega položaja kajkavštine u školstvu i kulturi. Nakon tih dviju pragmatično-praktičnih i tematsko-sadržajnih cjelina u Zborniku, slijede tri, sadržajno različite, tematske cjeline pod zajedničkim naslovom Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća. Time se htjelo postići da autori slobodnim izborom tema osvijetle u dijakronijskom i sinkronijskom vidu kajkavsku književnost i njen jezik kroz stoljeća sjedne strane, a s druge strane htjeli smo svratiti pozornost znanstvene, stručne, školske i visokoškolske javnosti na postojanje tri i pol stoljeća funkcionalnoga kajkavskoga književnog jezika, književnosti i kulture koju valja iznova proučavajući vrednovati te ju približiti svijesti današnjega kajkavca i svakoga kojemu dođe u ruke ovaj Zbornik danas i sutra. U spomenutim trima cjelinama autorski su obrađene različite teme s područja starije i novije kajkavske književnosti, kajkavskoga narječja, leksikografije, toponimije itd. Radovi su to autora stručno-znanstvenoga profila koji su se potvrdili u znanstvenim dosezima hrvatske filologije te nam tako daju vjeru da njihovom zaslugom ovaj Zbornik ispunjava naša očekivanja.
I na kraju, treba odati puno i zasluženo priznanje pokretačima i organizatorima na trudu za ovaj niz znanstvenih skupova o kajkavskoj književno-jezičnoj baštini koja je na ovakav način iznova znanstveno istražena i vrednovana. Stoga će nove spoznaje, kao činjenični odraz spomenutih krapinskih znanstvenih Okruglih stolova, kolokvija i simpozija, pružiti pouzdane podatke i primjeren uvid u problematiku o kajkavskome jeziku i književnosti.
U ovoj prigodi treba izreći zahvalnost svim onim referentima koji su svoja izlaganja na vrijeme priredili za tisak omogućivši da Zbornik Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju ugleda svjetlo dana, dakako uz svesrdnu pomoć cijenjenih sponzora (dobročinitelja) kojima se također zahvaljujemo.
Dr. sc. Alojz Jembrih
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
RIEČ DOMAČA
Najlepšega vam pozdrava mam za zručiti od članov Mužof zagorskega srca Udruge horvacke. Drage mi je da srne denes vsi skup tak složni na kupu, da nas je zaistinu tuj čude – praf kak biti i trieba. Najsrečnejši sam kak vsi mame na srčeku domaču rieč. Vnogi su tu domaču rieč šteli i prie nas odtrgnuti od pozabljenosti, mnogi su se za nju hude i borili, vnogi su zbog nje i ciele življenje podredili, a pak je tak zišle da mnogi je i niesu šteli. Vrieme je kak vrieme, negda ti ide na ruku, a negda ti bormec i na ruku nejde, pak i une kaj bi najbolj mogel napraviti ti niti nikak nemreš. Čude je toga dobroga napravljene, mnogi su velikoga puta prešli da bi mi denes mogli se najti h ovak ljepomu broju na kupu, mnogi su rieč domaču – horvacku več zdignuli na prave meste i čudaj knjig o te teme naredili. Niti je vse crne kak h prvi mah zgledi, a niti je bormec bele čist, jer navek bolše biti more. Zaistinu, priznati te morame: niti mi niesme tie teri su vodicu topličku prvi našli, ali sme zate vsi skup jahki, zate vsi skup pune toga moreme, več nek je ihči od nas do zdaj mogel.
Kaj je nam vsem za napraviti? Na prvomu mestu morame složni biti jer nehči je med nami do zdaj napravil čude, nehči male menj, a nehči se same po teri put prišljepal. A te je i ovak i unak navek h življenju. Jer ak zdaj ne bume složni bili, ak zdaj ne bume vsi skup za svoju se rieč zborili, od nje bormec brze niti ne bu pune ostale, mogli bume ju iskati same gliboke h megline, negde gde ju vrieme za navek bu odnesle.
A kak mi vse zgledi – ma nas tuj od vsikud jer v Horvacke je domaje rieč domača na čude mest življenje si poiskala i našla, pak bi praf za praf bile čist naopak da se ne bi skup složili i novoga je življenja dali. Vsi skup i nikak drugač delati morame da sloga nam na prvomu mestu bude, da za našega življenja napravime une kaj niesu napraviti mogli dedeki naši. Sigurne niti uni niesu iste šteli nič menj od nas, same vrieme je bile takve kakve je bile, pak zdaj na nami leži veliki teret, briga i muka, a pak i najlepša stvar na ovomu svetu jer morem govoriti sam za se, a mislim da i vi iste morete misliti, da lepšega nam nie od rieči domače, zate ju morame vsi skup obdržati i ne dati je da se zgubi, da se spozabi, da bi ju i uni teri poklje nas došli buju mogli iste tak radi meti kak najvekšu vrednotu, kak najvekše blage kaj dragu nam je Božek z Horvacku domaju dal.
Mr. sc. Rajko Fureš, dr. med.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
OKRUGLI STOL U SKLOPU TJEDNA KAJKAVSKE KULTURE U KRAPINI
Kad je davne 1965. godine došla ideja da se u Krapini organizira manifestacija Festival kajkavskih popevki, zamišljeno je ubrzo i ostvareno. Već od prvoga dana bila je tema vodilja, tj. glavni zadatak tada Festivalskoga odbora, očuvanje, njegovanje i provođenje govorene, pisane i pjevane kajkavske riječi.
Godinama su nastajale prekrasne kajkavske popevke na stihove naših najeminentnijih pjesnika, a i onih manje poznatih koji su uvijek pisali o životu malih ljudi, siromašnih Zagoraca i njihovim običajima. Prisjetimo se samo nekih: Imala majka sineka tri, Kam da se pojde, Jesi videl, Suza za zagorske brege, Dobro mi došel prijatel, Oko jene hiže itd.
Ta rodoljubna i ponosna zagorska ideja o čuvanju naprijed spomenute ideje i dan danas traje. Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo ima još težu zadaću, koju imperativno izvršava, kako bi tradicija ostala netaknuta.
Danas Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo nastavlja tradiciju čuvanja i njegovanja govorene, pisane i pjevane kajkavske riječi u nekoliko vidova:
1. Recital literarnih radova osnovaca
2. Recital literarnih radova odraslih
3. Svečanosti kajkavskih popevki Kaj u riječi, pjesmi i slici kojom prigodom djeca iz osnovnih škola kajkavskoga govornog podneblja interpretiraju popevke s dosadašnjih festivalskih večeri
4. Održavanje dviju večeri Svečanosti kajkavskih popevki u interpretaciji najboljih vokalnih solista naše estrade.
Pitat ćete kako je došlo do ideje da se održi ovakav eminentni Okrugli stol na temu Kajkavski govor kao izborni predmet u osnovnim školama. Ta ideja već duže vrijeme traje u meni, a naravno udruženi s udrugom Muži zagorskog srca, odlučili smo to i realizirati. Kako sam ja glazbeni pedagog, koji je čitav svoj vijek posvetio upravo svom materinskom jeziku, stalno me proganja rečenica moje majke: Dragi sinek, ak ti dojde kalna voda v bistru vodu, onda je ta voda furt kalna.
Vjerujem da ste razumjeli ovu rečenicu. I pored toga što naše škole imaju dobar nastavnički kadar, dobre profesore hrvatskoga jezika, trebalo bi u osnovne škole uvesti, a to je upravo nakana i zadatak ovoga današnjeg skupa, kao izborni predmet kajkavski govor – kao materinski jezik.
Stalne najezde na malo siromašno Zagorje imale su zadaću da se na neki način izbriše kajkavština i nametnu tuđice. No danas je vrijeme kad treba reći NE i oboružati se s prije spomenutim zadacima, jer kako sada stvari stoje, nahrupili su novi medijski trendovi u glazbenome smislu koji žele uništiti našu glazbu, naravno i tekstove -jednom riječi, oni truju naše mlade.
Vrijeme je i prigoda da na današnjem našem skupu (17. rujna 2002.) pokušamo dati smjernice za provođenje ideje uvođenja kajkavskoga govora kao izbornoga predmeta u osnovne škole.
Viktor Crnek, prof.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
OD INICIJATIVE 1997. DO INICIJATIVE 2002.
Hrvatska udruga Muži zagorskog srca pokrenula je 1997. godine inicijativu za uvođenje kajkavskoga jezika i kulture u nastavu osnovnih i srednjih škola na kajkavskome govornom području, barem kao izbornoga predmeta. Pisali smo o tome u “Večernjem listu”, govorili u televizijskim i radijskim emisijama i obratili se tadašnjemu ministru prosvjete. Znali smo da su i druge udruge izlazile sa sličnim idejama, ali do tada nije bilo nikakvih rezultata. Nakon pojavljivanja naše inicijative u medijima, javili su nam se i drugi, ponajprije se to odnosi na Književni krug “Reci rieč” iz Čakovca, Družbu “Braća Hrvatskoga Zmaja” i Kajkavianu iz Donje Stubice.
Naime, u Čakovcu je 1997. godine održan stručno-znanstveni skup o kajkavskome narječju i književnosti u nastavi. Na tome skupu se dr. Ivan Sović, polazeći od činjenice da sva tri hrvatska narječja žive kao govorna i pisana stvarnost, založio za uključivanje svih narječja hrvatskoga jezika u izborne programe, čime bi se omogućilo učenicima spoznavanje cjelovita sustava hrvatskoga jezika i njegove osebujnosti.
Na skupu su bile obrađene i druge zanimljive pojedinosti, od rječnika i pravopisa do lektire i novih izdanja. O tome smo naknadno čitali jer sam znanstveni skup nije dospio do naših izdanja dnevnih novina ni televizije.
Zbog toga smo željeli odlučnije izaći u javnost s novom inicijativom za kajkavski u školama. Prijašnjih 350 godina života kajkavskoga jezika u službenoj uporabi u Hrvatskoj, kao i njegova još starija povijest, ostavili su nam brojne dokaze o visokoj razini suvremenoga hrvatskoga kajkavskog jezika. Dovoljno je spomenuti Belostenčev dvojezični rječnik Gazophylacium iz 1740. godine i prvi jednojezični hrvatskokajkavski školski pravopis iz 1808. godine, koji nam je iznova u presliku i transkripciji 2004. podario dr. sc. Alojz Jembrih, a u nakladi Hrvatske udruge Muži zagorskog srca (Zabok) i Kajkaviane (Donja Stubica). Međutim, o tome se premalo zna i skromno uči u redovitoj školskoj nastavi, a lektira koja se zadaje učenicima u nastavi hrvatskoga jezika bilježi malo kajkavskih pisaca. I to je bio poticaj da pokušamo promijeniti stanje.
Bili smo sigurni da ćemo i uspjeti jer u svim školama djeluju dramske i literarne grupe s nadarenim pojedincima koji za svoje školske priredbe, natjecanja Lidrana ili naše dječje festivale u Zlataru i Krapini pišu, glume ili pjevaju kajkavski. Oni bi se prvi uključili u izbornu nastavu kajkavskoga jezika, književnosti i kulture, kako je to na već spomenutome skupu u Čakovcu 1997. obrazložio Denis Peričić: “Kroz interdisciplinarne i multimedijske susrete s učenicima trebalo bi (ih) postupno, pristupačno i temeljito uputiti u najvažnije činjenice o hrvatskom kajkavskom jeziku, ali i o svom bogatstvu višestoljetne hrvatske kajkavske književnojezične baštine i kulture”. (Kajkavsko narječje i književnost u nastavi, Zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa u Čakovcu 11. travnja 1997., Književni krug “Reči rieč” Županije međimurske, Čakovec, 1997.)
Pokrenuvši prije pet (1997.) godina inicijativu za uvođenje kajkavskoga u škole, nakana nam je bila da se stvore uvjeti, izrade programi i pripreme priručnici za nastavnike. Prošlo je pet godina. Imali smo dva velika štrajka u prosvjeti, nekoliko afera s udžbenicima, gradimo tri nove srednje škole u Krapinsko-zagorskoj županiji, ali od programa za uvođenje kajkavskoga u izbornu nastavu nema ni spomena. Nije valjda da nema novca, što bi sputavalo znanstvenike, pedagoge i političare da to ostvare. Vjerojatnije je da su otpori jednakomu vrednovanju sva tri narječja hrvatskoga jezika preveliki, a naše snage ovdje na sjeverozapadu Hrvatske ipak preslabe da nešto učine.
Upozoravajuće stoga zvuče riječi koje smo čuli na Susretu riječi u Bedekovčini 2002., da ova manifestacija, koja okuplja pjesnike iz sva tri govorna područja Hrvatske, štokavskoga, čakavskoga i kajkavskoga, ima časnu funkciju očuvanja hrvatske lingvističke baštine. Branko Maleš napisao je u predgovoru zbornika: “Kako dijalekt (čakavski, kajkavski) uz nesentimentalnu potporu vremena rapidno stječe predikatizaciju prošlosti, a već prilično rijetka dijalektalna književnost – status apartnosti, čak getoizacije, tako suvremena kajkavska i čakavska književnost stječe ujedno i otvoreno odobravanje i posljedično nerazumijevanje, tj. apriorno honoriranje kao i svakako otežanu recepciju”. (Susret riječi 2002., Zbornik radova, ur. Željko Bajza, Udruga Pinta, Bedekovčina 2002.)
Tako je inicijativa Hrvatske udruge Muži zagorskog srca ponovno na početku, u nadi da će ovdje predočeni radovi pokazati put kojim treba ići pri uvođenju kajkavskoga jezika, književnosti i kulture u izbornu nastavu osnovnih i srednjih škola na kajkavskome govomome području.
Nikola Capar
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
POPIS AUTORA U ZBORNIKU RADOVA
Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju
Ivica Balagović, dr. med., specijalist urolog, ravnatelj Opće bolnice Zabok, Trg Dragutina Domjanića 6, Zabok
pok. Prof. dr. sc. Zvonimir Bartolić, predsjednik Matice hrvatske — Ogranak Čakovec, Boškovićeva 22, Čakovec
Doc. dr. se. Đuro Blažeka, dekan Visoke učiteljske škole Čakovec, Ante Starčevića 55, Čakovec
Božidar Brezinščak Bagola. prof., načelnik Općine Hum na Sutli, Hum na Sutli 175, Hum na Sutli
Nikola Capar, novinar-snimatelj, Hrvatska RTV, HTV Studio Krapina, Frana Galovića 1, Krapina
Ivan Cesarec, prof., Marulićev trg 5, Zagreb; glavni i odgovorni urednik časopisa Hrvatsko zagorje, Golubovečka 42, Donja Stubica
Viktor Crnek, prof., direktor Tjedna kajkavske kulture, Magistratska 9, Krapina
Josipa Franjčić, apsolv., Hrvatski studiji Svučilišta u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 68, Zagreb
Željko Funda, prof., Prva gimnazija, Petra Preradovića 14, Varaždin
Mr. sc. Rajko Fureš, dr. med., specijalist ginekolog, Opća bolnica Zabok, Trg Dragutina Domjanića 6, Zabok; stoloravnatelj Hrvatske udruge Muži zagorskog srca, Martinišće 45, Zabok
Prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, Visoka učiteljska škola Čakovec, Ante Starčevića 55, Čakovec
pok. Franjo Hrg, prof., Gajeva 14, Ivanec Ivan Janeš, prof., Makov Hrib 1, Tršće
Božica Jelušić, prof., Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, dr. Ivana Kranjčeva 5, Đurđevac
Prof. dr. sc. Alojz Jembrih, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 68, Zagreb
Dr. sc. Ivo Kalinski, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Ulica Republike Austrije 16, Zagreb
Mr. sc. Ivan Kutnjak, Dragoslavec 121 a, Lopatinec
Martina Kuzmić, prof., Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Ulica Republike Austrije 16, Zagreb
Dr. sc. Mijo Lončarić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Ulica Republike Austrije 16, Zagreb
Doc. dr. sc. Andrija Željko Lovrić, Institut Ruđer Bošković, Bijenička 54, Zagreb
Slavko Malnar, Ravnice 25, Tršće
Marijan Horvat Mileković, prof., književnik, Ulica vile Velebita 9 a, Zagreb
Mr. sc. Božica Pažur, glavna i odgovorna urednica časopisa Kaj, Ilica 34, Zagreb
Mr. sc. Denis Peričić, predsjednik Vijeća za elektroničke medije, Palmotićeva 60, Zagreb
pok. Vladimir Poljanec, književnik i književni kritičar, Peruanska 10, Zagreb; Tuhelj 40, Tuhelj
Doc. dr. sc. Mladen Rac, Institut Ruđer Bošković, Bijenička 55, Zagreb
Prof. dr. sc. Marko Samardžija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3, Zagreb
Zdravko Seleš, prof., Gimnazija dr. Ivana Kranjčeva, dr. Ivana Kranjčeva 54, Đurđevac
Prof. dr. sc. Joža Skok, Zeleni trg 7, Zagreb
pok. prof. dr. sc. Stjepko Težak, Šubićeva 27, Zagreb
Mr. sc. Ivan Zvonar, Dravska 10, Varaždin
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
ORGANIZACIJSKI ODBOR OKRUGLIH STOLOVA
(ZNANSTVENIH KOLOKVIJA I SKUPOVA)
KRAPINA 2002. – 2006.
Alojz Jembrih — predsjednik, Rajko Fureš — tajnik, članovi: Đuro Blažeka,
Nikola Capar, Ivan Cesarec, Viktor Crnek, Ivica Glogoški,
Dragutin Gradečak, Ratko Habus, Nenad Hrastinski, Miljenko Krznar,
pok. Vladimir Poljanec, Zdravko Silipetar
MODERATOR
OKRUGLIH STOLOVA
(ZNANSTVENIH KOLOKVIJA I SKUPOVA)
KRAPINA 2002. – 2006.
Alojz Jembrih
POKROVITELJI
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Krapinsko-zagorska županija
Grad Krapina
————————————————————————————-
INICIJATOR
HRVATSKA UDRUGA MUŽI ZAGORSKOG SRCA
Martinišće
ORGANIZATORI
HRVATSKA UDRUGA MUŽI ZGORSKOG SRCA
Martinišće
i
DRUŠTVO ZA
KAJKAVSKO KULTURNO STVARALAŠTVO
Krapina
SUORGANIZATOR I MEDIJSKI POKROVITELJ
RADIO KAJ
Krapina
PRIPREMA
pok. Vladimir Poljanec
OBRADA Studio Moderna d.o.o., Zagreb
TISAK
H.O.N. ING d.o.o., Sveti Križ Začretje
NAKLADA
1000 primjeraka
