KAJKAVSKI U POVIJESNOM I SADAŠNJEM OBZORJU
II. zbornik radova sa znanstvenih skupova,
Krapina 2007., 2008. i 2009. godine
Nakladnik
Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca
Martinišće 45, Zabok
Za nakladnika
Prim. dr. sc. Rajko Fureš
Urednički odbor
Nikola Capar, mr. sc. Ivan Cesarec, prim. dr. sc. Rajko Fureš,
Ratko Habus, prof. dr. sc. Alojz Jembrih, Vladimir Poljanec,
dipl. ing. Zdravko Šilipetar
Glavni urednik
Prof. dr. sc. Alojz Jembrih
Izvršni urednik
Nenad Piskač
Grafički urednik
Josip Brkić
ISBN 978-953-97412-9-5
Zbornik-Kaj II-2011.
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
pod brojem 776327
Tisak: Stega tisak d.o.o., Zavrtnica 17, Zagreb
Naklada: 500
Tiskano u kolovozu 2011.
———————————————————————————
SADRŽAJ
Riječ nakladnika
Za najvrednejšu rieč i domaju horvatsku! (Prim. dr. sc. Rajko Fureš)…. 9
Predgovor (Dr. sc. Alojz Jembrih)………………………………………………..11
ŠESTI ZNANSTVENI SKUP KRAPINA 2007.
Ivan Zvonar
Dvije manje poznate kajkavske rukopisne
pjesmarice iz 18. stoljeća…………………………………………………………….19
Alojz Jembrih
Vocabularium Croatico Germanicum
Kroatisch-deutsches Wörterbuch (1815.) ………………………………………43
Tanja Baran
Građansko i ruralno u Križevačkim statutima………………………………..53
Stjepan Hranjec
Umiruća naša kajkavska baština………………………………………………….63
Slavko Malnar
Kajkavska književnost u čabarskom kraju……………………………………..77
Josip Lisac
Goranska dijalekatna leksikografija……………………………………………..81
Franjo Hrg
Kajkavski pluskvamperfekt…………………………………………………………..89
Đuro Blažeka
Koncepcija izrade rječnika poljoprivrednog nazivlja
u međimurskom dijalektu…………………………………………………………….91
Jasna Horvat
Kajkavska ikavica danas…………………………………………………………… 119
5
Mladen Rac i Andrija Željko Lovrić
Naravoslovno nazivlje južnih kajkavaca iz Banovine…………………….125
Andrija Željko Lovrić
Cakajski pragovor zagrebečkih Sesveta,
leksička i fonetska osebujnost………………………………………………..137
Nikola Capar, Vladimir Poljanec, Rajko Fureš
Skrb za kaj: ljubav, profesija ili nešto treće?. ……………………………….153
Ivan Cesarec
Veronika od Desenic Dragutina Rakovca…………………………………161
SEDMI ZNANSTVENI SKUP KRAPINA, 2008.
Zvonimir Bartolić
Zercalo Duše fratra Abrahama Zelenića……………………………….. 169
Alojz Jembrih
Najstarija tiskana Horvatska računica……………………………………….175
Ivan Zvonar
Kajkavska duhovna lirika u predbaroknom razdoblju…………………..225
Stjepan Hranjec
Gajeva Gajuša…………………………………………………………………………249
Đuro BLAŽEKA
Međimurski interdijalekt……………………………………………………………263
Slavko Malnar i Ivan Janeš
Prezimena na čabarskom području u očuvanju
govora i kulture………………………………………………………………………..283
Andrija Željko Lovrić i Mladen Rac
Kajkavsko naravoslovno nazivlje iz Sesveta kraj Zagreba……………..289
Nada Vajs Vinja
Novi pristup u obradbi
Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika……………………305
Andrija Željko Lovrić i Mladen Rac
Encyclopaedia kaykaviana i kajkavica na Internetu
(WikiKay)………………………………………………………………………………..329
6
OSMI ZNANSTVENI SKUP KRAPINA, 2009.
Ivan Zvonar
Mit o Mariji Magdaleni u starim kajkavskim
rukopisnim pjesmaricama………………………………………………………….349
Boris Kuzmić i Martina Kuzmić
Hrvatske kajkavske oporuke 18. st. kao književni tekstovi………………373
Tomo Blažeka
Sibila, knjiga gatalica Zrinskoga dvora u Čakovcu ………………………379
Danijel Berković
Biblija Maksimilijana Vrhovca (VB)
i jezično stilistička obilježja u psalmima VB…………………………………387
Emilija Kovač
Atribucija i metaforika u marijanskim popijevkama
Kinča osebujnog………………………………………………………………………413
Marijana Borić
Kajkavske računice iz 18. stoljeća………………………………………………427
Alojz Jembrih
Život horvatskoga jezika u 19. stoljeću ……………………………………….443
Stjepan Hranjec
Preporodne budnice kajkavske……………………………………………………457
Mijo Lončarić
Ljudevit Gaj danas……………………………………………………………………465
Željko Vegh
Dvije manipulacije s osobom i djelom Ljudevita Gaja…………………..477
Andrija Željko Lovrić
Raznoliki kajkavski nazivi za nebeske pojmove …………………………….503
Slavko Malnar
Rječnik govora čabarskog kraja …………………………………………………517
Đuro Blažeka
Načela pretvaranja dijalektološke građe u znanstveni rječnik ……….521
Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca
Slovo uz izlazak drugog zbornika radova (Nikola Capar)………………547
7
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Riječ nakladnika
ZA NAJVREDNEJŠU RIEČ I DOMAJU HORVATSKU!
Za kaj, tu najlepšu i najvrednejšu rieč horvatsku, zbrali sme se z veseljem pune put, kak nebi dali da nam zgasne, kak vse napravili bi da nam živi za navek. Za skup „Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća,, nie navek ljehke bile, a čega se zmislime od unda gda sme h „Mužah zagorskoga srca,, Udruge horvatske, 2002. leta, šteli dalše i bolše, kak kaj bi pak zdignuli i življenje mu nove dali. Kaj je tak krenul i dalše, govori se več h školah, več ga je i h novinami, ali još je pred nami pune toga kaj oddelati triebame.
Fala štel bi povedati vsemi kaj su pomagali čez vse ove lete da bi se skup na življenju održal. Da dobreh ljudi nie nebi bile ni prvoga nam zbornika z 2003. leta („Kajkavski jezik kao fakultativni u nastavi učenika osnovnih i srednjih škola kajkavskog govornog područja,, – urednik Nikola Capar). Priredili sme pravopis horvatski z 1808. leta („Napučenje za Horvatski prav čteti i pisati,,, 2004.-prof. Jembrih). Drugi je zbornik zišel 2006. leta („Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća,,, uredniki: Nikola Capar, Alojz Jembrih i Vladimir Poljanec). Drugi je zbornik („Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoiljeća – II„) denes pred nami, vsem nam na ponos i diku. A mame se i ščem podičiti, jer nutre je vse une najvrednejše kaj se je povedale od 2007. do 2009. leta h Krapine, a z prof. dr. sc. Alojzom Jembrihom na prvome mestu.
Kaj h školah podržale su Županije Krapinsko – zagorska, Zagrebačka i Međimurska. Na dost se mest pune dobroga napravile, još se pune toga trieba, a čakame i na kajkavskoga nam Instituta. Meli sme čez lete najvekše pokrovitelje: Hrvatski Sabor, Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, Županiju Krapinsko – zagorsku i Grad Krapinu, a furt je znami i „Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo,,.
Vsega toga nebi nam bile moči bez uneh kaj denes niesu več znami, od prof. dr. sc. Stjepka Težaka, prof. dr. sc. Zvonimira Bartolića do najdrajšeg nam Muža i pajdaša Vladimira Poljanca, našega Vladeka. Nigdar ih pozabili neme. Navek nam h srčekeh buju, i navek ž njimi lježejše napre išli bume. Zate vsemi još bolj bume kazali kak se jedine vriedi praf horvatski spominati, ne denes same, nek i za navek. Same i jedine tak, tak i nikak drugač!
prim. dr. sc. Rajko Fureš, dr. med.
Stoloravnatelj Hrvatske udruge
Muži zagorskog srca
Zabok, svibanj 2011.
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
PREDGOVOR
Znanstvenoj, stručnoj i široj javnosti namijenjen je i ovaj Zbornik radova sa Znanstvenih skupova, održanih u Krapini (2007. – 2009.) pod zajedničkim naslovom Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća. Radovi su u Zborniku podijeljeni u tri zasebne cjeline (poglavlja) tj. prema godini u kojoj su ih referenti predočili na spomenutom skupu (2007., 2008., 2009.,). Kao i prvi Zbornik radova (2006.) tako i ovaj, naslovljen je: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju. Tim se naslovom želi reći da su u Zborniku objavljeni referati u kojima pojedini autori pišu o kajkavskome jeziku i književnosti s povijesnoga i sadašnjega (dijakronijskoga i sinkronijskoga) gledišta. To pak svjedoči, iznova, o činjenici da je (kako i u prvome tako i u ovome Zborniku) znanstveno-istraživački interes za kajkavštinu, u zadnjih deset godina, još uvijek u usponu.
Bez obzira na to što nisu dosad, od strane društveno-političkih i obrazovnih institucija u RH, ispunjena željena očekivanja Organizatora i sudionika Znanstvenih skupova, na kojima su artikulirani prijedlozi (zahtjevi; vidi Zbornik: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, 2006., 21-86) da bi se u hrvatskome obrazovnom sustavu, a poglavito na kajkavskome govornom području, trebalo posvetiti više pozornosti kajkavskome jeziku, književnosti i kulturno-povijesnim činjenicama temeljenim na tri i pol stoljetnoj književno-jezičnoj i kulturnoj tradiciji. S time bi se, barem, kroz izborni predmet, u sklopu nastave hrvatske književnosti i jezika, mogli spoznajno i kulturno obogatiti učenici osnovnih i srednjih škola diljem Zagrebačke, Križevačko-bjelovarske, Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske i Sisačko-moslavačke županije. No, kako to već biva u našoj RH, nitko u Ministarstvu znanosti i obrazovanja u RH nije uzeo ozbiljno u razmatranje sve ono što je u Zborniku (2006., 21-86) predočeno. Posebno začuđuje i to što nitko, od mjerodavnih, nije uočio rezultate dviju anketa provedenih u Čakovcu i Krapini (Zbornik, 2006., 70-75) u kojima se razabire poražavajući (nedopustivi) odnos prema kajkavštini u školskoj pa i sveučilišnoj izobrazbenoj razini u RH. Držim da je doista vrijeme za uvažavanje svekolike specifičnosti svake regije u RH pa i svih spomenutih županija. Ukoliko se to ne dogodi, status quo i dalje će brisati povijesnu svijest o kajkavskoj književno-jezičnoj i kulturnoj višestoljetnoj baštini. Kad smo već kod rečenih županija, onda mi se nameće spomenuti dio novinskoga članka {Jutarnji list, 7. kolovoza 2004., 4) koji je naslovljen: Inicijativa Zagrebačka županija podržala prijedlog: Kajkavsko narječje kao izborni predmet.” U nastavku čitamo: „Zagrebačka je županija na posljednjoj sjednici Poglavarstva podržala inicijativu za uvođenje kajkavskog narječja kao izbornog predmeta u osnovne i srednje škole u svim krajevima kajkavskog govornog područja. Inicijativu Krapinsko-zagorske županije Poglavarstvo podržava s obrazloženjem kako je kajkavsko narječje neraskidivi dio povijesnog naslijeđa i tradicije.” (Autorica napisa je Maja Sever). Moram naglasiti da se dalje od spomenutoga citata nije došlo. Tko je realizaciju “Inicijative” zakočio??? Spomenuta autorica, u svome tekstu, još navodi, tj. citira profesora s Katedre za hrvatski standardni jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu: „Naša su djeca dvojezična, standardni jezik koji se uči u školi ima potpuno drukčiji koncept od onog koji dijete usvoji u svojim prvim danima. Zato smatram kako bi se materinski, odnosno govorni jezik trebao integrirati i u kulturni i civilizacijski kontekst.” Ovome nije potrebno mnogo objašnjavanja!
Poznato je da upravo povijesna svijest (individualna i kolektivna) potiče čovjeka na traženje kontakta s poviješću. Ta činjenica za kajkavca znači, ako posjeduje tu svijest, povratak korijenima kajkavske književnosti i njezina jezika. Poznato je i to, da nestankom povijesne svijesti, nestaje znanje o vlastitoj povijesti, a to opet dovodi do sužavanja duhovnoga i kulturnoga obzora, kako pojedinca tako i zajednice u cjelini. Htjeli bismo stoga, i ovim Zbornikom, u osnovnim i srednjim školama te svim fakultetima u RH, vratiti povijesnu svijest o kajkavskoj književno-jezičnoj baštini, probuditi osjećaj vrijednosti za kajkavski književni jezik i govorni idiom na čitavome kajkavskom području RH. U tome kontekstu valja se još jednom prisjetiti riječi Tomislava Ladana, koji krajem 80-tih godina 20. stoljeća, reče: „Kajkavski jezik, ne samo što je živ kao razgovorni jezik u krajevima gdje žive kajkavci, i ne samo što je on živ kao književni jezik pisaca koji ga žele sačuvati, dokumentirati, on je izuzetno živ kao jedna mješavina koja oplemenjuje razgovorni jezik i akcenatski i morfološki i po riječima, ali i kao jedan poseban bazen koji daje posebnost hrvatskomu književnomu jeziku. Da, u tome jeste bit, postoji svijest o kajkavštini i kao jeziku, jer je ona integralni dio hrvatskoga jezika koji ne razdvaja već spaja i obogaćuje hrvatski kulturni prostor.’
Kajkavština će u Hrvatskoj i dalje ostati sociolingvistička zbilja protiv koje, pojedinačno, mnogo ne možemo učiniti, ali zato možemo kao zajednica kajkavskoga govornoga prostora ojačati povijesnu svijest o kajkavštini koja se rađa već u roditeljskoj kući, dječjem vrtiću, a produbljuje u osnovnoj školi i kroz daljnje školovanje, u kojemu trebaju doći do izražaja sve kulturne i književno-jezične vrijednosti kajkavštine, kojoj su posvećeni desetgodišnji Znanstveni skupovi u Krapini, Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća, a kao plod jest Zbornik: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju.
Ovaj Zbornik sadrži 35, različitih, po temama, autorskih radova koji su prethodno pročitani na spomenutim Znanstvenim skupovima (2007. – 2009.). Time nikako nije iscrpljeno istraživanje koje se naslovom suponira; potvrđuje to i prvi Zbornik (2006.).
Od 89 u Programu Znanstvenih skupova predočenih referata (2007. – 2011.), u ovome Zborniku II. ih je objavljeno 35, ili oko 37% od svih prijavljenih tema. Objavljeni su samo oni referati koje su autori na vrijeme dostavili Uredništvu Zbornika. Tako je iz 2007., od 15 prijavljenih, dospjelo 13 referata, iz 2008., od prijavljenih 22, dospjelo je 9 referata, iz 2009., prijavljenih 17, dospjelo je 13 referata. [Iz 2010., od prijavljenih 22, dospjelo je 13. referata, iz 2011., od prijavljenih 23, dospjelo je 15 referata; oni su tiskani (njih 29) u Zborniku III.]
Kao što se iz naslova referata u Programima, i ovdje u Zborniku, razabire, autori su slobodnim izborom tema pokazali znanstvenoistraživački interes iz: povijesti starije i novije (suvremene) kajkavske književnosti, kajkavske leksikografije, dijalektologije, frazeologije, dakle, mahom je riječ o tematici koja popunjava prazninu u hrvatskoj filologiji – književnosti i jezikoslovlju kajkavskom filološkom dionicom koja još uvijek nije dovoljno istražena. U deset godina (2002. -2011.) na Znanstvenim skupovima Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća izložena su 134 referata što bjelodano pokazuje da veliki broj hrvatskih filologa, uz svoja znanstvena istraživanja štokavske i čakavske dionice, nalazi zahvalnu temu i u kajkavštini. Na taj način, referati, u ovome Zborniku II., ujedno su doprinos kroatistici i slavistici s jedne strane, a s druge pak strane, upozoravaju znanstvenu, stručnu, školsku i visokoškolsku javnost na postojanje polifunkcionalnoga kajkavskoga jezika tri i pol stoljeća starog i književnost koju valja iznova, u istom opsegu, proučavati kao i dubrovačku i ostalu hrvatsku književnost, i tako ju kroz književno-povijesno vrjednovanje približiti svijesti današnjega kajkavca kao i svakoga intelektualca u Hrvatskoj, koji, bez predrasuda, zna da je kajkavština integralni dio hrvatske kulture i hrvatskoga identiteta u najširem značenju te riječi.
Tiskanje Zbornika omogućili su pojedini sponzori kojima i ovom prigodom i na ovome mjestu najsrdačnije zahvaljujemo. Da su se od 2007. do 2011. mogli održati spomenuti Znanstveni skupovi, zaslužna je najviše Hrvatska udruga Muži zagorskog srca Zabok kao glavni organizator na čelu s Rajkom Furešom. Predsjednik Organizacijskoga odbora, svih deset Znanstvenih skupova, bio je Alojz Jembrih koji je 2003. predložio zajednički naslov skupa: Kajkavski jezik književnost i kultura kroz stoljeća. Pokrovitelji Znanstvenih skupova (2007. – 2011.) bili su: Ministarstvo kulture RH, Hrvatski sabor, Krapinsko-zagorska županija i Grad Krapina, svima također hvala. Hvala i svim autorima tiskanih referata, jer bez njih ovoga Zbornika ne bi ni bilo. Također hvala članovima Organizacijskoga odbora kao i članovima Potpornoga odbora Znanstvenoga skupa. Hvala i Društvu za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina, koje je u svoj program Tjedna kajkavske kulture u Krapini, kao suorganizator, uvrstilo i program Znanstvenih skupova kroz naše desetljeće. Od srca hvala svima koji su podržavali i podržavaju održavanje spomenutih Znanstvenih skupova o kajkavštini.
Držim da je najljepši dar Organizatoru Znanstvenih skupova i čitateljima, za jubilarni deseti Znanstveni skup (2011.), upravo ovaj Zbornik radova, koji, s prvim Zbornikom (2006.), zaokružuje desetljetnicu održavanja spomenutih Skupova. To nam pak daje poticaja da nastavimo i u drugom desetljeću, jer kajkavština je nepresušni izvor književnih i jezičnih znanstvenih istraživanja. *
Dr. sc. Alojz Jembrih
* Za znanstveni i stručni sadržaj radova u ovome Zborniku odgovorni su autori. (Nap. gl. ur.)
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Na znanstvenom skupu održanom 2007. godine sudjelovali su:
1. mr. sc. Baran, Tanja: Građansko i ruralno u Križevačkim statutima
2. doc. dr. sc. Blažeka, Đuro: Nacrt izrade Poljoprivrednoga rječnika međimurskoga dijalekta
3. Horvat, Jasna prof.: Kajkavska ikavica danas
4. prof. dr. sc. Hranjec, Stjepan: Umiruća naša kajkavska baština
5. Hrg, Franjo prof.: Kajkavski pluskvamperfekt
6. mr. sc. Fureš, Rajko dr. med., Poljanec, Vladimir i Capar, Nikola: Skrb za kaj: ljubav, profesija ili nešto treće?
7. prof. dr. sc. Jembrih, Alojz: Vocabularium Croatico Germanicum /Kroatisch – deutsches Wörterbuch iz 1815.
8. prof. dr. sc. Lisac, Josip: Goranska dijalektalna leksikografija
9. Laljak, Stjepan prof.: Hoće li kajkavski jezik odumrijeti u gradskim sredinama? — Kaj na selu i u gradu
10. doc. dr. sc. Lovrić, Andrija Željko: Leksičke značajke stare sesvetske kajkavice pokraj Zagreba
11. Malnar, Slavko oec. i Janeš, Ivan prof.: Kajkavska književnost u čabarskome kraju
12. mr. sc. Peričić, Denis: Kajkavština u likovnoj kritici
13. Vladimir Poljanec: Motivika i tematika u kajkavskim stihovima suvremenih hrvatskozagorskih pjesnika
14. dr. sc. Rac, Mladen: Kajkavsko naravoslovno nazivlje Banovine
15. Šestan, Goran dipl. ing.: Ča – kaj – što; prijedlog za budućnost
16. dr. sc. Videk, Nevenka: Svetačka tematika u kajkavskim baroknim tekstovima
17. mr. sc. Zvonar, Ivan: Dvije manje poznate kajkavske rukopisne pjesmarice iz 18. stoljeća
———————————————————————————
Na znanstvenom skupu održanom 2008. godine sudjelovali su:
1. prof. dr. sc. Bartolić, Zvonimir: Jedan nepoznati kajkavski molitvenik
2. mr. sc. Berković, Danijel: Vrhovčeva kajkavska Biblija
3. prof. dr. sc. Bežen, Ante: Kajkavsko narječje u učiteljskom studiju
4. doc. dr. sc. Blažeka, Đuro: Čvrsti dijelovi međimurskoga dijalekta
5. prof. dr. sc. Bulczu, Laszlo: Kak Shakespeareovi zvončeci domače zvoniju?
6. akademik Damjanović, Stjepan: Kajkavizmi u srednjovjekovnim glagoljičkim hrvatskim tekstovima
7. prof. dr. sc. Hranjec, Stjepan: Gajeva Gajuša
8. prof. dr. sc. Jembrih, Alojz: Šilibodova Arithmetika Horvatszka (1758.)
9. dr. sc. Lončarić, Mijo: Izrada ‘zagorskoga’ rječnika
10. doc. dr. sc. Lovrić, Andrija Željko: Nova kajkavska enciklopedija na internetu (hr.volgota.com)
11. Malnar, Marija prof.: Rječnik govora čabarskoga područja
12. Malnar, Slavko i Janeš Ivan prof.: Prezimena čabarskoga područja u očuvanju govora i kulture
13. dr. sc. Maresić, Jela: Leksičke inačice frazema u križevačko-podravskoj frazeologiji
14. Marković, Bojana prof: Jezična obilježja kajkavske verzije Nočnog viđenja sv. Bernarda
15. mr. sc. Peričić, Denis i mr. sc. Fureš Rajko, dr. med.: Projekt povijesti hrvatske kajkavske književnosti
16. Poljanec, Vladimir: Recentna hrvatskokajkavska poetska produkcija
17. dr. sc. Rac, Mladen: Kajkavsko naravoslovno nazivlje oko Sesveta kraj Zagreba
18. prof. dr. sc. Samardžija, Marko: Hrvatske grafijske dvojbe na početku XIX. stoljeća
19. prof. dr. sc. Skok, Joža: Estradno pjesništvo Zlatka Crneca
20. dr. sc. Vajs Vinja, Nada: Rječnik hrvatskoga kajkavskoga jezika
21. dr. sc. Videk, Nevenka: Marija Magdalena u starijoj kajkavskoj književnosti
22. mr. sc. Zvonar, Ivan: Hrvatska duhovna lirika u predbaroknom razdoblju
———————————————————————————
Na znanstvenom skupu održanom 2009. godine sudjelovali su:
1. mr. sc. Berković, Danijel: Jezično-stilistička obilježja u Psalmima „Vrhovčeve kajkavske Biblije”
2. doc. dr. sc. Blažeka, Đuro: Temeljna načela i postupci u pretvaranju sirove dijalektološke grade u znanstveni rječnik
3. Blažeka, Tomo, dipl. oec. i Cesar, Jurica prof.: „Sibila” – knjiga gatalica Katarine Zrinske
4. mr. sc. Borić, Marijana: Hrvatske računice u dopreporodnom i preporodnom razdoblju
5. prof. dr. sc. Hranjec, Stjepan: Preporodne budnice kajkavske
6. prof. dr. sc. Jembrih, Alojz: Život horvatskoga jezika u 19. stoljeću
7. Kovač, Emilija, mr. sc: Metaforika u Berkeovim marijanskim pjesmama
8. dr. sc. Kuzmić, Martina i dr. sc. Kuzmić, Boris: Kajkavske oporuke 18. st. kao književni tekstovi
9. Laljak, Stjepan, prof.: Gaj nakon preporoda
10. dr. sc. Lončarič, Mijo: Ljudevit Gaj danas
11. dr. sc. Lovrić, Andrija Željko: Raznoliko kajkavsko nazivlje za nebeske pojave (pučka astrognozija)
12. Mihelec, Ksenija, prof., Sinković, Nevenka, pedagog, Zdešić, Barbara, prof.: Zavičajni govor – izborni predmet u Osnovnoj školi Sveti Križ Začretje
13. mr. sc. Peričić, Denis, mr. sc. Fureš, Rajko, dr. med., mr. sc. Cesarec, Ivan, Poljanec, Vladimir i Capar, Nikola: Realizacija projekta Povijest hrvatsko-kajkavske književnosti
14. Poljanec, Vladimir: Najnovije hrvatskozagorsko kajkavsko pjesništvo
15. prof. dr. sc. Stolac, Diana: Aritmetika horvacka Mihalja Šiloboda (1758.) i Aritmetika Mate Zoričića (1766.)
16. mr. sc. Vegh, Željko: Dvije manipulacije s osobom i djelom Ljudevita Gaja
17. mr. sc. Zvonar, Ivan: Tri epske duhovne pjesme iz XVI. Stoljeća
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca
SLOVO UZ IZLAZAK DRUGOG ZBORNIKA RADOVA
Organiziranje znanstvenih skupova Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća za Hrvatsku udrugu Muži zagorskoga srca predstavlja vrhunac uspješne 15-godišnje aktivnosti na očuvanju tradicija kajkavskoga kraja, a izdavanje već drugoga zbornika radova s prošlih pet skupova vidan je doprinos hrvatskoj znanosti u izučavanju, vrjednovanju i predstavljanju značajnih istraživačkih rezultata sudionika znanstvenih skupova u Krapini. Još je veći značaj čitavoga projekta kada se zna da ga provodi neprofitna udruga skromnoga proračuna, koja okuplja članove kojima bavljenje očuvanjem vrijednosti kajkavske baštine nije profesija.
Udruga je utemeljena 30. rujna 1994. godine u dvorcu Gjalskoga u Gredicama kao izraz vječite težnje Zagoraca za dokazivanjem zagorskoga duha i prava na jasno i časno isticanje svoje pripadnosti. Muži su prva registrirana udruga Krapinsko-zagorske županije (15. studenoga 1994.) i nastoji pod starim krovovima oživjeti duh starih vremena. Putem pet povjerenstava: Povjerenstva za povijest i stare zasade, Povjerenstva za kulturu i umjetnost, Povjerenstva za gospodarstvo i promidžbu, Povjerenstva za karitativno-socijalnu djelatnost i duhovna pitanja te Povjerenstva za članska i statutarna pitanja, udruga djeluje na njegovanju kulturnih i povijesnih zasada, zagorskih običaja te očuvanju i afirmaciji tradicijske kulture Hrvatskoga zagorja.
Od 2004. godine udruga je organizirala niz likovnih izložaba, koncerata, kazališnih predstava, predavanja, humanitarnih akcija i predstavljanja književnih djela svojih članova i drugih autora. Pokrenula je i inicijativu za uvođenje kajkavštine kao izbornoga predmeta u nastavi osnovnih i srednjih škola na području Krapinsko-zagorske županije, a u sklopu tjedna Kajkavske kulture u Krapini od 2002. godine organizirala tri okrugla stola na teme: Kajkavski kao izborni predmet u osnovnim i srednjim školama kajkavskoga govornog područja, Položaj hrvatskokajkavskoga jezika danas i Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća, gdje se kao jedan od najvažnijih zaključaka postavilo pitanje osnivanja Instituta za kajkavski jezik, kao krovnoga pokretača daljnjih akcija na planu reafirmacije hrvatskokajkavskoga jezika.
U prvome zborniku Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju objavljeni su radovi s prvih pet skupova u Krapini od 2002. do 2006. godine. Drugi Zbornik ispunjen je radovima sa skupova od 2007. do 2009. godine, a treći radovima od 2010. do 2011. godine. Svake godine sve veći broj sudionika rezultirao je sve većim brojem prijavljenih radova. Oni bi, kako smo to već rekli, trebali poslužiti znanstvenoj javnosti da na osnovi saznanja koja su rezultat istraživanja eminentnih i meritornih jezikoslovaca, dalje nastave obradu tematike i približe je studentima, učenicima i ostalim zainteresiranima u široj javnosti. Budu li zbornici ostali samo na policama knjižnica ili u ormarima ustanova, sve ostaje jalov posao.
Nije se otišlo daleko niti s učenjem kajkavskoga u školama i nije se ni počelo razmišljati o pripremi udžbenika jer nema pomaka u makar općenitoj standardizaciji kajkavskoga jezika, pa je pretisak prvoga hrvatskokajkavskoga modernog pravopisa iz 1808. godine Naputchenye za horvatzki prav chteti i piszati (Zabok, 2004.), kojega je priredio dr. sc. Alojz Jembrih, za sada usamljeni uradak u službi prosvjete.
Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca primila je za svoju aktivnost Povelju grada Zaboka za 2001. godinu i Plaketu Krapinsko-zagorske županije za 2003. godinu.
Nikola Capar
Komornik Hrvatske udruge
Muži zagorskog srca,
Muž Veliko Trgoviški, Veliki Muž,
Vitez zagorskog srca
———————————————————————————
Tisak Zbornika poduprli su:
Krapinsko zagorska županija
Grad Krapina
Croatia osiguranje d.d.
SATO d.o.o.
Stega tisak do.o.
Radin grafika d.o.o.
Cetis-Zg. d.o.o.
Tiskara Mužek
