KAJKAJKAVSKI U POVIJESNOM I SADAŠNJEM OBZORJU
III. zbornik radova sa znanstvenih skupova,
Krapina 2010. i 2011. godine
Nakladnik
Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca
Martinišće 45, Zabok
Za nakladnika
Prim. dr. sc. Rajko Fureš
Urednički odbor
Nikola Capar, mr. sc. Ivan Cesarec, prim. dr. sc. Rajko Fureš,
Ratko Habus, prof. dr. sc. Alojz Jembrih, Vladimir Poljanec,
dipl. ing. Zdravko Šilipetar
Glavni urednik Prof.
dr. sc. Alojz Jembrih
Izvršni urednik
Nenad Piskač
Grafički urednik
Josip Brkić
ISBN 978-953-7832-00-1
Zbornik-Kaj III-2011.
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
pod brojem 776328
Tisak: Stega tisak d.o.o., Zavrtnica 17, Zagreb
Naklada: 500
Tiskano u kolovozu 2011.
———————————————————————————
SADRŽAJ
Riječ nakladnika
Same z kajem jedinem na srčeku! (Prim. dr. se. Rajko Fureš)……………..9
Predgovor (Dr. sc. Alojz Jembrih)…………………………………………………11
DEVETI ZNANSTVENI SKUP KRAPINA, 2010.
Alojz Jembrih
Još o „ Vrhovčevoj Bibliji”..………………………………………………………….15
Ivan Zvonar
Prosvjetiteljske misli u kajkavskoj profanoj lirici 18. stoljeća……………27
Marijana Borić
Kajkavski kalendari u dopreporodnom razdoblju. ……………………………61
Emilija Kovač
Vokativnost u molitvama Kinča osebujnog: stilistički aspekt. ……………95
Stjepan Hranjec
Kaj Nade Mihoković-Kumrić………………………………………………………107
Zvonko Kovač
Poetika kmice u kajkavskom pjesništvu Ive Kalinskoga ………………….115
Mario Kolar
Prema globalizaciji suvremene kajkavske književnosti. …………………..127
Ivica Glogoški
Kajkavski prijevodi francuskih pjesnika u 20. stoljeću……………………163
Vladimir Poljanec
Svečanost zagorske knjige (III.). ………………………………………………….169
Marija Malnar
Iz frazeologije čabarskih govora …………………………………………………173
5
Slavko Malnar
Očuvanje lokalnoga govora na području Čabra ……………………………181
Đuro Blažeka, Erika Racz
Koncepcija Rječnika pomurskih Hrvata……………………………………….187
Andrija Željko Lovrić i Mladen Rac
Indoiranski arhaizmi starog istoka u kajkavskome leksiku………………201
Juraj Kolarić
Spomen-područje hrvatskoj majci na
Velikoj Erpenji, Hrvatsko zagorje………………………………………………..211
DESETI ZNANSTVENI SKUP KRAPINA, 2011.
Mijo Korade
Duhovni kajkavski pisci 17. i 18. stoljeća……………………………………..229
Alojz Jembrih
Još o Kotoripskim protokolima……………………………………………………259
Rajko Fureš
Tragom novijih spoznaja o izdavačkom, stručnom
te javnozdravstvenom djelovanju Ivana Krstitelja Lalanguea………….275
Đurđica Stubičan
Kajkavske veterinarske ljekaruše…………………………………………………289
Istvan Lokos
O kajkavskom prepjevu 42. Psalma kralja Davida
prema mađarskom predlošku ………………………………………………………309
Marijana Borić
Prosvjetiteljski rad Ignaca Kristijanovića…………………………………….329
Barbara Štebih-Golub
Posljednja slovnica kajkavskoga književnog jezika………………………..345
Ivan Zvonar
Gajeva rukopisna ostavština u kontekstu
starije kajkavske književnosti………………………………………………………363
Stjepan Hranjec
Protuletna obljetnica jedne zbirke ……………………………………………….413
6
Đuro Blažeka
„Međimurski jezik” u listu „Muraköz” 1941.-1944………………………421
Domagoj Brozović
Pragmalingvističko čitanje pjesme
Baba cmizdri pod galgama Miroslava Krleže……………………………….439
Mario Kolar
Historija je norija – neke tendencije
suvremenog kajkavskog povijesnog romana………………………………….449
Emilija Kovač
Kajom Domovinskog rata………………………………………………………….475
Mladen Rac i Andrija Željko Lovrić
Naravoslovne natuknice dijalektalnih rječnika
od Belostenca do danas ……………………………………………………………..489
Jasna Horvat
Narodne poslovice i izreke kajkavskih ikavaca………………………………497
Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca
Slovo uz izlazak trećeg Zbornika radova (Nikola Capar)………………..517
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Riječ nakladnika
SAME Z KAJEM JEDINEM NA SRČEKU!
Čez vse te lete, kak za kaj najdrajši skrbime, niesme ni misliti mogli, da na sviet bu nam ovakva knjiga naroditi se mogla, ne jena, nek dvie kakve nie nigdar videle se (Zborniki 2 i 3 – izhajaju istodobno godine 2011.). Veseli srne kaj mame kaj svietu pokazati, kaj se z našem horvatskem jezikem pofaliti moreme, i kaj sme od 2002. leta h „Mužah zagorskoga srca” Udruge horvatske, furt i furt delali za Kaj nam najmilejši, najdrajši. A nie ljehke, kak ni bile te ljehke nie, tak da nemreš furt ni bežati, a niti pobeči. Trieba si je priznati da se pune put zestajeme z naopačnem i žmehkem. I kak i pri drugami posljeki, tak se je i pri Kaju nam najdrajšem, morti i mogle zvlačiti, ali da se nie delale, nič spelali nebi. Da bi nam h najdrajšem nam Horvackom kraju i domaje, bolše bile, trieba je čvrste se držati, a ne se hmeknuti navek gda te triebale nebi, za rieč svoju – Horvatsku, najdrajši i jedini nam kaj. Za kaj nigdar nie bile ljehke, same je na nami da se zdigneme i obdržime ga, kak svieklil bu za navek.
Da je navek moči h življenju vse spelati unak kak na paperu te je i narisane, i da je moči navek se vsega toga držati, vse bi bile drugač. Ali niti je tak a niti te tak i bu, jer življenje i človek nekaj su čist druge. Jedine kaj je trieba i čega se držati morame, te nam biti triebala bi najsvetečnejša reč Jedinoga nam Gospona. Te iste tak mora biti pravica teru husebe čuvati nam je trieba kak une najvrednejše, jer same tak življenje mogli živeti bume kak nekaj najlepšega, kak une kaj i vriedi praf za praf, za horvatsku rieč.
Znanstvenoga bume skupa i dalše održali, kak bi nam „Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća” živeli dalše. Zate se bume vsi skup još bolše posleka prijeli, još bume veselejši, na diku Horvatske domaje i Horvatske rieči.
Vsem kaj kaj radi maju još jemput fala, največ prof. dr. sc. Alojzu Jembrihu i Nenadu Piskaču, kaj su zbornika nam na sviet pripelali i diku. Fala iste tak i vsemi unami kaj denes med nami več niesu, a največ najdrajšem nam Vladeku Poljancu.
Za kaj i domaju Horvatsku, navek bume se borili i z veseljem bume tu rieč horvatsku govorili.
prim. dr. sc. Rajko Fureš, dr. med.
Stoloravnatelj Hrvatske udruge
Muži zagorskog srca
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
PREDGOVOR
S ovim se sveskom Zbornika III. zaokružuje desetljetnica održavanja Znanstvenoga skupa Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća u Krapini. I kod ovoga Zbornika bila je želja gl. urednika, organizatora Skupa i izdavača, da se objave svi pročitani referati na Znanstvenim skupovima (2007.-2011.) u Krapini. Temeljem sadržaja II. i III. knjige Zbornika, nažalost, moramo reći da se autori nazočitelji svih pet Skupova (7.-10.) nisu, iz osobnih razloga, odazvali pozivu za objavljivanje referata u Zborniku. Unatoč tome, II. i III. knjiga Zbornika ipak svjedoče da je veći dio autora na vrijeme poslao svoje radove za objavljivanje. U ovom ih je Zborniku 29, a u Zborniku II. 35, odnosno, ukupno 64 objavljena rada od 89 prijavljenih referata (2007.-2011.)
Od dvadeset i tri uvrštena referata u Program Desetoga znanstvenoga skupa (2011.), u ovoj ih je knjizi objavljeno petnaest. Kao i u prvome Zborniku: Kajkavski u povijesnome i sadašnjem obzorju (2006.), tako i u ovome, autorski su obrađene teme iz starije i novije kajkavske književnosti, kajkavskoga narječja, leksikografije, povijesti medicine i veterinarstva, mahom teme po autorskom osobnom odabiru. To pak govori da su se obradbenim predočenim tekstovima javili stručnjaci znanstvenici koji su u kajkavskoj dionici pronašli svoj znanstvenoistraživački interes. Prema tome, njihovom zaslugom i ovaj Zbornik ispunjava naša očekivanja. Sva tri dosadašnja Zbornika potvrđuju intenciju svih deset Znanstvenih skupova, a to je da su autori slobodnim izborom teme osvijetlili u dijakronijskom i sinkronijskom slijedu kajkavsku književnost i njen jezik, odnosno da se znanstvenoistraživačkim proučavanjem pokaže višestoljetna polifunkcionalna vrijednost kajkavskoga jezika i književnosti. Držim da referati i u ovoj III. knjizi Zbornika to doista pokazuju.
I na kraju valja reći sljedeće. Deset godina kontinuiranoga održavanja Znanstvenih skupova, posvećenih jednoj široj tematici –
kajkavštini, moguće je ako postoji ona nevidljiva snaga, zajednička ljubav i želja da se kajkavština iznova vrjednuje s pretpostavkom da ona nije ništa manje vrjednija od ostalih hrvatskih književno-jezičnih dionica. U tom je nastojanju najviše zaslužna Hrvatska udruga Muži zagorskog srca kao nosivi organizator Skupova i Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina kao suorganizator u Tjednu kajkavske kulture u Krapini. U svemu tome pripomogli su i Krapinsko-zagorska županija i Grad Krapina kojima se i ovom prigodom najljepše zahvaljujemo. Uz ostale, održavanje Znanstvenih skupova, pomogli su dragi dobrotvori (sponzori) kojima također hvala. Hvala svim aktivnim sudionicima referentima bez čijih referata ne bismo ostvarili ono što smo htjeli, a to je, istražiti kajkavski jezik i književnost kroz stoljeća kao integralni dio hrvatske kulturne baštine. Jesmo li u svemu tome uspjeli, pokazat će vrijeme i buduće generacije kojima su namijenjeni ovi Zbornici. Ovim Desetim znanstvenim skupom i objavljenim referatima, svakako nije razlog za predah, već samo nastavak u novom zaletu istom stazom kroz znanstvenoistraživačko polje kajkavskoga jezika i književnosti.
Dr. sc. Alojz Jembrih
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Na znanstvenom skupu održanom 2010. godine sudjelovali su:
1. doc. dr. sc. Blažeka, Đuro: Koncepcija rječnika pomurskih Hrvata
2. mr. sc. Borić, Marijana: Kajkavski pučki kalendari 19. stoljeća
3. mr. sc. Cesarec, Ivan: Anonimna tragedija iz repertoara sjemenišnoga kazališta u Zagrebu
4. mr. sc. Fureš, Rajko, dr. med.: Uloga Ivana Krstitelja Lalanguea i njegova izdavačkog opusa u razvoju javnoga zdravstva i primaljstva u Varaždinu i šire
5. mr. sc. Glogoški, Ivica, dipl. ing.: Prijevodi francuskih pjesnika na kajkavski hrvatski u 20. stoljeću
6. prof. dr. sc. Hranjec, Stjepan: Kaj Nade Mihoković-Kumrić
7. prof. dr. sc. Jembrih, Alojz: Još o „ VrhovčevojBibliji”
8. Kolar, Mario, prof.: Prema globalizaciji suvremene kajkavske književnosti -internacionalni prijevodi s kajkavskog i na kajkavski
9. prof. dr. sc. Kolarić, Juraj, mons.: Spomen područje „Hrvatskoj majci” na Velikoj Erpenji u Hrvatskome zagorju
10. mr. sc. Kovač, Emilija: Vokativnost u molitvama Kinča osebujnoga: stilistički aspekt
11. prof. dr. sc. Kovač, Zvonko: Poetika kmice u kajkavskom pjesništvu Ive Kalinskoga
12. Laljak, Stjepan prof.: Dvije kajkavske rugalice protiv bana Levina Raucha
13. dr. sc. Lončarić, Mijo: Zadaci dijalektologije 19. st. za kajkavštinu bit će uskoro ostvareni
14. dr. sc. Lovrić, Andrija Željko: Naravoslovna tematika u dijalektalnim rječnicima od Belostenca do danas
15. dr. sc. Maresić, Jela: Kajkavska dijalektalna leksikografija u 21. stoljeću
16. Malnar, Marija, prof.: Iz frazeologije čabarskih govora
17. Malnar, Slavko: Očuvanje lokalnog govora na području Čabra
18. Marković, Bojana, prof. i Valenčić, Marina, prof: Sončece ti presvetlo! (usporedba Kerstnerovih i ludbreško-podravskih frazema)
19. mr. sc. Peričić, Denis: Kajkavština u rock glazbi
20. Poljanec, Vladimir: Primjeri iz najnovije hrvatsko kajkavske književnosti
21. dr. sc. Rac, Mladen i dr. se. Lovrić, Andrija Željko: Indo-iranske izoglose u kajkavskome leksiku
22. mr. sc. Zvonar, Ivan: Prosvjetiteljske misli u kajkavskoj lirici 18. stoljeća
———————————————————————————
Na znanstvenom skupu održanom 2011. godine sudjelovali su:
1. doc. dr. sc. Blažeka, Đuro: Mađaronski,, Međimurski jezik” u listu ,, Muraköz Magymurje 1941,-1944.
2. mr. sc. Borić, Marijana: Prosvjetiteljsko djelovanje Ignaca Kristijanovića
3. Brozović, Domagoj, prof.: Pragmalingvističko čitanje pjesme „Baba zmizdri pod galgama” Miroslava Krleže (Balade Petrice Kerempuha)
4. prof. dr. sc. Bulczu, Laszlo: Od našega čudovitega naglasa
5. mr. sc. Cesarec, Ivan, prof.: Krapina u hrvatskoj dopreporodnoj drami
6. dr. sc. Coha, Suzana: Tko (ni)je spoznal kipa domovine: Štoos, Matoš, Krleža?
7. prim. dr. sc. Fureš, Rajko, dr. med.: Novije spoznaje o djelovanju Ivana Krstitelja Lalanguea na području primaljstva
8. Horvat, Jasna, prof.: Poslovice i mudre izreke sutlanskih kajkavskih ikavaca
9. prof. dr. sc. Hranjec, Stjepan: Protuletna obljetnica jedne zbirke
10. prof. dr. sc. Jembrih, Alojz: Još o Kotoripskim protokolima
11. Kolar, Mario, prof.: Kamo ide suvremeni kajkavski roman?
12. prof. dr. sc. Korade, Mijo: Asketska djela u kajkavskoj književnosti 18. stoljeća
13. mr. sc. Kovač, Emilija: Kajem o Domovinskom ratu (Časopis KAJ u kontekstu ratne zbilje 1991.-1995.)
14. Laljak, Stjepan, prof.: Erotski kajkavski memoari Casanove iz Kupljenova
15. prof. dr. sc. Lokös, Istvan: O kajkavskom prepjevu 42. psalma kralja Davida prema mađarskom predlošku
16. dr. sc. Lončarić, Mijo: Narodni govori – prioritet znanstvenoga istraživanja u Hrvatskoj
17. dr. sc. Lovrić, Andrija Željko: Hibridni pidgin „Anglokajkavska špika ” u domovini i dijaspori
18. mr. sc. Peričić Denis: Ozračja i sumračja suvremene kajkavske proze kajkavskog i na kajkavski
19. Poljanec, Vladimir Recentna produkcija kajkavske dionice hrvatskokajkavskoga književnoga kruga
20. dr. sc. Rac, Mladen i dr. sc. Lovrić, Andrija Željko: Uvriježeni kajkavski germanizmi u Hrvatskoj i Europi
21. dr. sc. Stubičan, Đurđica: Kajkavske veterinarske ljekaruše
22. dr. sc. Štebih-Golub, Barbara: Posljednja slovnica kajkavskoga književnog jezika
23. mr. sc. Zvonar, Ivan: Gajeva rukopisna ostavština u kontekstu starije kajkavske književnosti
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca
SLOVO UZ IZLAZAK TREĆEG ZBORNIKA RADOVA
Organiziranje znanstvenih skupova Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća za Hrvatsku udrugu Muži zagorskoga srca predstavlja vrhunac uspješne 15-godišnje aktivnosti na očuvanju tradicija kajkavskoga kraja, a izdavanje već drugoga zbornika radova s prošlih pet skupova vidan je doprinos hrvatskoj znanosti u izučavanju, vrjednovanju i predstavljanju značajnih istraživačkih rezultata sudionika znanstvenih skupova u Krapini. Još je veći značaj čitavoga projekta kada se zna da ga provodi neprofitna udruga skromnoga proračuna, koja okuplja članove kojima bavljenje očuvanjem vrijednosti kajkavske baštine nije profesija.
Udruga je utemeljena 30. rujna 1994. godine u dvorcu Gjalskoga u Gredicama kao izraz vječite težnje Zagoraca za dokazivanjem zagorskoga duha i prava na jasno i časno isticanje svoje pripadnosti. Muži su prva registrirana udruga Krapinsko-zagorske županije (15. studenoga 1994.) i nastoji pod starim krovovima oživjeti duh starih vremena. Putem pet povjerenstava: Povjerenstva za povijest i stare zasade, Povjerenstva za kulturu i umjetnost, Povjerenstva za gospodarstvo i promidžbu, Povjerenstva za karitativno-socijalnu djelatnost i duhovna pitanja te Povjerenstva za članska i statutarna pitanja, udruga djeluje na njegovanju kulturnih i povijesnih zasada, zagorskih običaja te očuvanju i afirmaciji tradicijske kulture Hrvatskoga zagorja.
Od 2004. godine udruga je organizirala niz likovnih izložaba, koncerata, kazališnih predstava, predavanja, humanitarnih akcija i predstavljanja književnih djela svojih članova i drugih autora. Pokrenula je i inicijativu za uvođenje kajkavštine kao izbornoga predmeta u nastavi osnovnih i srednjih škola na području Krapinsko-zagorske županije, a u sklopu tjedna Kajkavske kulture u Krapini od 2002. godine organizirala tri okrugla stola na teme: Kajkavski kao izborni predmet u osnovnim i srednjim školama kajkavskoga govornog područja, Položaj hrvatskokajkavskoga jezika danas i Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća, gdje se kao jedan od najvažnijih zaključaka postavilo pitanje osnivanja Instituta za kajkavski jezik, kao krovnoga pokretača daljnjih akcija na planu reafirmacije hrvatskokajkavskoga jezika.
U prvome zborniku Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju objavljeni su radovi s prvih pet skupova u Krapini od 2002. do
2006. godine. Drugi Zbornik ispunjen je radovima sa skupova od
2007. do 2009. godine, a treći radovima od 2010. do 2011. godine. Svake godine sve veći broj sudionika rezultirao je sve većim brojem prijavljenih radova. Oni bi, kako smo to već rekli, trebali poslužiti znanstvenoj javnosti da na osnovi saznanja koja su rezultat istraživanja eminentnih i meritornih jezikoslovaca, dalje nastave obradu tematike i približe je studentima, učenicima i ostalim zainteresiranima u široj javnosti. Budu li zbornici ostali samo na policama knjižnica ili u ormarima ustanova, sve ostaje jalov posao.
Nije se otišlo daleko niti s učenjem kajkavskoga u školama i nije se ni počelo razmišljati o pripremi udžbenika jer nema pomaka u makar općenitoj standardizaciji kajkavskoga jezika, pa je pretisak prvoga hrvatskokajkavskoga modernog pravopisa iz 1808. godine Naputchenye za horvatzki prav chteti i piszati (Zabok, 2004.), kojega je priredio dr. sc. Alojz Jembrih, za sada usamljeni uradak u službi prosvjete.
Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca primila je za svoju aktivnost Povelju grada Zaboka za 2001. godinu i Plaketu Krapinsko-zagorske županije za 2003. godinu.
Nikola Capar
Komornik Hrvatske udruge
Muži zagorskog srca,
Muž Veliko Trgoviški, Veliki Muž,
Vitez zagorskog srca
———————————————————————————
Tisak Zbornika poduprli su:
Krapinsko zagorska županija
Grad Krapina
Croatia osiguranje d.d.
SATO d.o.o.
Stega tisak do.o.
Radin grafika d.o.o.
Cetis-Zg. d.o.o.
Tiskara Mužek
