Pregled tisKAJna
Zagorski list br. 325 / 08.01.2010.
IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE
Trekraljski pepel
Piše: Zoran Gregurek
Za zadnji dan božičnih blagdana, Sveta Tri Kralja, vezana su mnoga pučka vjerovanja, koja su se koljena na koljeno prenosila u zagorskim obiteljima.
– Negda nijesme se od Badnjaka do trej Kraljof z hiži nesili pepel i dogoreli vuglen, nek sme ga čuvali za 6. sijiečnja. Je, posebne se pazile na pepel i vuglen šteri nije dogorel na Badnjak i te se je obavezne rasipal vu gorica i vu trnacu da bude gruzdje, sadje dobre rodile i da nas čuva od grduga vremena – govorila ja baka. Slična je sudbina i slame koja se na Badnju večer unosi u tople domove.
– Onu slamu na štere smne na stolci sedeli, na Svete Tri Kralje nesime vu kotec da bi te lete kokoši rada sedele i lijipe i zdrave piščansce valjale. Slama se snaša vun i z nju se kite drva od sadja jer se veruvale da se na te način čuvame od bolesti – prisjećala se baka. Nekad su se njegovali i gastronomski običaji koji su danas, možemo slobodno reći, gotovo zaboravljeni.
– Gda se krava otelila, išle bi se 3. dan po teljenju podojiti i od toga bi se mlijeka napravil kolač. Se one šteri bi jeli te kolač, gazdarica bi polejala z vodu i govorila bi im da kulike je vode, nek tulike bude i mlijeka od te krave čez lete. Si šteri su jeli takof kolač bili bi zdravi kak dren i nej ih ni glava zabouljela – ponavljala je baka. Baka je znala i pouzdan lijek protiv glavobolje čiji je recept na rubu praznovjerja.
– Za onoga šteroga bi stalne glava bolijiela, rekle bi se da je vurečen i da mu se muora vu kupicu mrzle vode tri žrguče vuglene det i onda tuo mora spiti, a babe pri hiži muoraju zazivati Buožju pomoč da više ne vrečen – savjetovala je starica.
Zvir:
Zâgorski list br. 325 / 08.01.2010. (papérnato izdâjně)
Nepotpuno živopisano izdâjně:
http://www.zagorje.com/
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Pregled člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ gospona Zorana Gregurka na POTgoričkomu forumu:
(vupisati Gregurek vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
W. Shakespeare: Na Sveta tri krala… – KAJ, XXXVI, Zagreb 4-5 (2003.)
kajkavski prijevodiWILLIAM SHAKESPEARE:
NA SVETA TRI KRALA ILI KAK OČETEZ angleškoga pretočil na kajkavski i malo podomačil, za HISTRIONE, Anno Domini MMIII, Lacko Gerić
http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro%28iliti%29za-kajkavsku-p%28r%29oeziju/msg9200/#msg9200
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Vjesnik / Kultura
14. i 15. kolovoza, 2003.RAZGOVOR – Vladimir Gerić, redatelj i prevoditelj drame »Na Sveta Tri Krala ili kak’ očete« koja se prikazuje u okviru 18. zagrebačkog histrionskog ljeta
KAJKAVSKI SE NE SRAMI NI NJEŽNOSTI NI SLABOSTI
Svaka se »norma« s vremenom istroši, postaje neosobna, općenita. Zato bježi u »šatru«, odnedavna u nepodnošljive prostarije i anglizme. Da ne spominjem povampirene politicizme i srbizme, koje nam mediji i pojedini političari sve više podvaljuju, kaže Vladimir Gerić
Kajkavski podjednako zna izraziti i bol i vedrinu, ali je često i – samoironičan
Mirko Švenda Žiga&Đani Stipaničev&Mladen Grdović – Tri kralja jahahu (Božić u Ciboni 2008.), 03:05
http://www.youtube.com/watch?v=07i5MA3Q9kA