OSOBNI POGLED

Autor članka: Ivo Horvat

Jednostranost urednika HKK-a

Kao što je u polemici sa mnom svojevremeno najavio, uvodnik je glavni urednik napisao na štokavskom standardu. Za inat. Rekel bom: ftruc kajkavcom v kajkavskom Kolendaru, ftruc Međimorcom, šteri se zasigurno pitaju: zakaj mu je Predsedništvo Ogranka Matice to dopustilo? Ako ne zna kajkavski, a ne zna, mogel mu je nešči to napisati.

Najprije pohvale. Drago mi je što je Hrvatski kajkavski kolendar 2012 objavio kajkavske pjesme Marije Hunjadi iz Svete Marije. Obratila mi se pismom prošlog ljeta doznavši za moju adresu od Društva novinara. Odmah sam ocijenio da se u njoj krije rijedak dar za pjesničko oblikovanje svojih misli i osjećaja. Zamolio sam predsjednika čakovečke Matice dr. Stjepana Hranjeca da se Marijine pjesme objave u HKK-u. To je i učinjeno. Od Marije Hunjadi za koju godinu možemo očekivati i knjigu kajkavske lirike.

Beletristika kajkaviana zaprema stotinjak stranica. Uz poznata imena Ivice Jembriha, Magdalene Vlah i dvadesetak drugih, objavljeni su i uspjeli radovi učenika na natječaju Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, među njima i kajkavski tekst Lidije Balog iz Graditeljske škole Međimurska grlica (mentorica Emilija Kovač). Književnu valorizaciju objavljenih učeničkih radova očekujemo od profesoric Emilije Kovač kao najkompetentnije.

Na štokavskom standardu javilo se 13 autora, među njima se ističu Vera Zemunić, Kristina Štebih i ponovo Ivica Jembrih.

Od folklorističkih tema valja istaknuti onu neumornog Josipa Jankovića: Hrvatske kajkavske poslovice u Međimurju koje govore o trećoj životnoj dobi.

Razgovor s Erikom Racz

Osobito me se dojmio razgovor Stjepana Hranjeca s profesoricom Erikom Racz iz Kerestura, točnije Murskih Križevaca, na lijevoj obali Mure, na mađerski strani, kako vele Međimurci. Poznata je, između ostalog, po tome što je zajedno sa sveučilišnim profesorom Istvanom Nyomarkanyjem i Đurom Blažekom, višegodišnjim skupljanjem građe, pridonijela izdavanju Rječanika pomurskih Hrvata, velebnog djela hrvatskog kajkavskog jezikoslovlja. Razgovor je vođen na pomurskoj varijanti kajkavštine, što će čitatelje iz Međimurja posebno zainteresirati.
Tu su i studije Jurice Cesara, Kristiana Novaka, Zdravke Skok, Ivana Martinovića i, što se tiče kajkavštine, značajan rad Đure Blažeke i Ivane Kučar o germanizmima u kajkavskim govorima.

O poznatom međimurskom pučkom pjesniku i skladatelju Florijanu Andrašecu iz Dekanovca objavljena su dva priloga: Nikole Jambrošića i Tatjane Pintarić. Na Andrašecovo djelo valja se češće podsjećati.

A sada o nečem drugom u HKK-u. Kao što je u polemici sa mnom svojevremeno najavio, uvodnik je glavni urednik napisao na štokavskom standardu. Za inat. Rekel bom: ftruc kajkavcom v kajkavskom Kolendaru, ftruc Međimorcom, šteri se zasigurno pitaju: zakaj mu je Predsedništvo Ogranka Matice to dopustilo? Ako ne zna kajkavski, a ne zna, mogel mu je nešči to napisati.

Zvir:
http://www.medjimurje.hr/clanak/2958/2012-01-03/osobni-pogled-jednostranost-urednika-hkk