Kajkavski na javne dalkovidnice – dalka il bliska dojdučnost?
* * * * * * * * * * * * * * * *
Kajkavska cajtmašina (vremeplov)
“Zagorski list” br. 309, 18.09.2009.
Bez pozdrava
Koncert novoskladanih kajkavskih popevki bio je završna priredba Tjedna kajkavske kulture. Zagorci su osvjedočeno kulturni ljudi i stoga je nelagodu pobudilo što imenom i prezimenom u Festivalskoj dvorani, uz druge, nisu pozdravljeni župan Krapinsko-Zagorske županije Siniša Hajdaš Dunčić i gradonačelnik hrvatske metropole Milan Bandić.
Krapinci pamte kako su nekad iz Zagreba u festivalsku Krapinu kretale pjevačke karavane. U pozdravnoj riječi krapinski gradonačelnik Josip Horvat obračunao je s onima koji se protive kajkavskoj riječi na javnoj televiziji. Bez obzira što je u pravu i dijeli mišljenje i osjećaje Zagoraca, izgovorene riječi u svečanoj prigodi s festivalske pozornica pred milijunskim TV auditorijem doimale su se kontraproduktivno.
* * * * * * * * * * * * * * *
Opaska L.K.
kontrapro-duktivno i prokontra-duktivno su relativni pojmi.
Bilo bi zanimlivo čuti ili prečitati spomenuti govor gradonâčelnika Jožě Horvata vu zvirnomu obliku.
* * * *
Kajti je trenutočno, čak i na regionalne razine, osim onda gda se dela o kajkavskem popevkam, kajkavski (horvatski) persona non grata na javne dalkovidnice, trebalo bi, v prelaznomu razdoblu, prakticerati da se na javne dalkovidnice i krugovalu vesti i rasprave više ne čitaju, neg popevaju. Tak bi se i oni teri su sad kajkavski mucavci / mučavci bez problemov mogli kajkavski izražavati.
Vjesnik, 15. lipnja 2007. / Tribina
Ignorantski odnos prema zavičajnim inicijativama
Zašto Spravišče nije dosad sazvalo konferenciju za novinare da ih upozori na stanje u kajkavskoj nastavi, na stanje u medijima i njihovu odnosu prema kajkavštini? Zašto nije razgovaralo s glavnim urednicima Hrvatskog radija i Hrvatske televizije da se kajkavska riječ više čuje na tim programima? Zašto nije pozvalo k sebi glavne urednike lokalnih glasila iz kajkavskih krajeva, pogotovo lokalnih radijskih postaja kako bi se s vremenom stvorile fonoteke zavičajnih kajkavskih govora, značajnih jednako tako kao i pisana riječ? Zašto nije pozivalo k sebi županijske čelnike resora zaduženih za školsku nastavu i animiralo ih za kajkavštinu? I tako dalje. Valja se dakle spustiti u »ukupni kajkavski kontekst«, a on je tragičan po sudbinu kajkavskoga jezika, spustiti se u stvarni život u kojemu se kajkavski jezik danas nalazi – pred raskršćem: hoće li se održati ili će nestati?
Piše Ivo Horvat
http://trnac.net/2013/10/15/ignorantski-odnos-prema-zavicajnim-inicijativama/
Švicarsko-nemački TV i radiski modél za spâs nestandarizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska inačica članka)
Skok na čakavsku inačicu teksta:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23547/#msg23547
Skok na štokavsku inačicu teksta:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23548/#msg23548Kajkavskě (i čakavskě) (med)regionalně televizijě i radiji moru primeniti švicarsko-nemački jězični modél.
Nestandardizérani švicarsko-nemački jězek koristi oko 4.5 milijuna ludi (od vukupno otprilikě 105 milijônov nemački govoreče v Nemačke, Austrije, Švicarske, Luksemburgu, Lihtenštajnu (Liechtensteinu), južnomu Tirôlu, …).Švicarsko-nemački model karakterizéra prevlast nestandarda („dijalekta“) nad standardom („kniževnim govorom“) na radiju i TV na sěšvicarsko-nemačke razine (spomenute 4.5 milijôna stanovnikov).
Na TV (postaje SF1, SF2) jě od informativno-kontaktne emisij samo dnevnik (bez prognozě vremena i bez športskoga pregleda) na standardu.
Prognoza vremena i športski pregled su jěn tjěden na zueriškomu, drugi tjěden na baselskomu (teri ima podosta francuske reči), trejti tjěden na bernskomu itd.Ostali program (vlastita produkcija) jě prevladavajuče na “dijalektu”. V kontaktne emisija (alla Latinica, Oprto, V nedelu vu 2, Milijôner, Po lépe naše, ..) voditeli i sudioniki govore isklučivo na (saki svemu) zavičajnomu govoru. Na standardu sě emitéraju emisijě posvečeně obrazovâjnu i kulture vu vûžomu smislu (gosti i voditeli tu znâju biti z Nemačkě ili Austrijě).
Né dâvno jě na švicarski državni blagdan (1. kolovoza) helvecki sâvezni precednik dâl pôlvurni intervju nacionalne televizije, a sâ pitajna i odgovori su bili na nestandizéranomu, zavičajnomu govoru.
Na sěšvicarsko-nemačkomu radiju (postaja DRS), teri pokriva iste 4.5 milijôna ludi, su na standardu vésti saku punu vuru. Gotovo sé ostali program jě na nestandardizéranomu «dijalektu».
Kě sě pâk (med)regionalne (med)kantonalne televizij i radijov dotikâvlě (pojedinačno pokrivaju od nekuliko desetkov iladi do 1,5 milijônov stanovnikov), praktički si programi su na nestandardu (npr. TeleZueri, TeleBasel, TeleBärn, …).
Né tréba zmišlati tôplu vodu.
(Polu)kajkavska i (polu)čakavska Hrvacka moreju, po sprôbanomu jězično-političkomu modélu očuvâjna nestandardizéranoga jezika na (med)regionalne TV i radiju, postati germanska Švicarska.
Imam rada Jožeka
DŠR Poljana 2011 Zagorski mušketiri Volim Jožeka, 03:36
