Prevod: Vladimir Gerić, Zagreb
Z angleškoga pretočil na kajkavski i malo podomačil, za HISTRIONE, Anno Domini MMIII Lacko Gerić*
* Naslov Shakespeareova originala ” Twelfe night, or what you will”; za izvedbu u sklopu ovogodišnjega Histrionskoga ljeta “na horvatski z anglikanskoga igrokaza pretočil i postavil” Vladimir Gerić, a “postavljenju pripomogel” Vid Balog
Dramatis personae: MEDVEŠKO …je ban, neje ban VIOLA .. .je srečna nesrečnica ZLOVOLKO …je bogec zalubleni mrnđek LIVIJA …je nesrečna srečnica TOBI PODRIGAČ …je, bu pil dok ima DRAŠ ZIMLJIČICA … je jen vitez NORJAK .. je spametni norc MARIČA .. je jena veselača SEBASTIJAN .. je na svoju mamu ANTON …je luturan FABEK …je bi… VELEČASNI .. je fest jako jaki plebanuš VALEK ...je kojekaj FLOSAR …je sim, pak tam POČIMALJE ..jesu fine puce kaj lepo zgledaju i lepo popevaju, a ima ih se kaj za videti i kaj za čuti Histrioni, dečki, pucke, stražari, mužikaši….
PETI ČIN 1. Glumec, Mariča MARIČA Anda, ak me voliš, pokaži mi njegovoga lista! GLUMEC Draga moja Mariča, napravite i vi meni jenu uslugu. MARIČA Se, kaj želite! GLUMEC Najte od mene iskati da vam pokažem njegovoga lista. MARIČA To bi bilo, kak da mi darujete cucka, pak onda za revanša od mene isčete da vam ga vrnem! Dohajaju Ban, Viola, Korlek i plemiči. BAN Ste vi del družine milostive gospe gospodične Livije, prijateli? GLUMEC Je gospone, mi smo del njezinoga nakita. BAN O, pa ja tebe dobro poznam! Kak si kaj, Slavek, dobri človek? GLUMEC Da vam po istini povem, gospone, ležeše mi je z neprijateli, neg z prijateli! BAN Valjda obratno: ležeše ti je s prijatelji! GLUMEC Ne, gospone, z neprijatelji! GROF Kak je to moguče?
Nastavek: http://trnac.net/2012/01/06/william-shakespeare-na-sveta-tri-krala-ili-kak-ocete/
Pâr napomen vuz prethodni prevod: 1) kakvoča hrvackokajkavskoga prevoda morě sě vusporediti z angleškum i nemačkum verzijum: http://www.bartleby.com/70/2351.html Twelfth-Night; or, What You Will Act V. Scene I. http://www.symbolon.de/downtxt/shakewasihr.htm Was ihr wollt 2) Sažetek V. čina na angleškomu jeziku (Summary of Act 5): http://www.twelfthnightsite.co.uk/act5_summary.htm 3) Znâjně o 5. činu morě sě (na angleškomu jeziku) proveriti prék sledečě poveznicě: Twelfth Night Act V quiz http://www.twelfthnightsite.co.uk/act5_quiz.htm 4) Na časopis KAJ morě sě pretplatiti kontaktérajuč kajkavsko.spravisce@zg.htnet.hr PS angleški nâziv “twelft hnight” (= dvanâjsta nôč) odnosi sě na vremenski pomek vu odnosu na Božič. Englezi, kak ni Šveđani, ne koristě izraz Sv. tri krâla, nek Epiphany (Šveđani obiležâvaju 13. dân iza Božiča).
Pâr napomen vuz prethodni prevod:
1) kakvoča hrvackokajkavskoga prevoda morě sě vusporediti z angleškum i nemačkum verzijum:
http://www.bartleby.com/70/2351.html Twelfth-Night; or, What You Will Act V. Scene I.
http://www.symbolon.de/downtxt/shakewasihr.htm Was ihr wollt
2) Sažetek V. čina na angleškomu jeziku (Summary of Act 5): http://www.twelfthnightsite.co.uk/act5_summary.htm
3) Znâjně o 5. činu morě sě (na angleškomu jeziku) proveriti prék sledečě poveznicě: Twelfth Night Act V quiz http://www.twelfthnightsite.co.uk/act5_quiz.htm
4) Na časopis KAJ morě sě pretplatiti kontaktérajuč kajkavsko.spravisce@zg.htnet.hr
PS angleški nâziv “twelft hnight” (= dvanâjsta nôč) odnosi sě na vremenski pomek vu odnosu na Božič. Englezi, kak ni Šveđani, ne koristě izraz Sv. tri krâla, nek Epiphany (Šveđani obiležâvaju 13. dân iza Božiča).
Vjesnik / Kultura 14. i 15. kolovoza, 2003. RAZGOVOR – Vladimir Gerić, redatelj i prevoditelj drame »Na Sveta Tri Krala ili kak’ očete« koja se prikazuje u okviru 18. zagrebačkog histrionskog ljeta KAJKAVSKI SE NE SRAMI NI NJEŽNOSTI NI SLABOSTI Svaka se »norma« s vremenom istroši, postaje neosobna, općenita. Zato bježi u »šatru«, odnedavna u nepodnošljive prostarije i anglizme. Da ne spominjem povampirene politicizme i srbizme, koje nam mediji i pojedini političari sve više podvaljuju, kaže Vladimir Gerić Kajkavski podjednako zna izraziti i bol i vedrinu, ali je često i – samoironičan Nastavek: http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23621/#msg23621 Zvirna (v medvremenu, skup mz Vesnikom, fundana poveznica): http://www.vjesnik.hr/pdf/2003%5C08%5C14%5C19A19.PDF
Vjesnik / Kultura 14. i 15. kolovoza, 2003.
RAZGOVOR – Vladimir Gerić, redatelj i prevoditelj drame »Na Sveta Tri Krala ili kak’ očete« koja se prikazuje u okviru 18. zagrebačkog histrionskog ljeta
KAJKAVSKI SE NE SRAMI NI NJEŽNOSTI NI SLABOSTI
Svaka se »norma« s vremenom istroši, postaje neosobna, općenita. Zato bježi u »šatru«, odnedavna u nepodnošljive prostarije i anglizme. Da ne spominjem povampirene politicizme i srbizme, koje nam mediji i pojedini političari sve više podvaljuju, kaže Vladimir Gerić
Kajkavski podjednako zna izraziti i bol i vedrinu, ali je često i – samoironičan
Nastavek: http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23621/#msg23621
Zvirna (v medvremenu, skup mz Vesnikom, fundana poveznica): http://www.vjesnik.hr/pdf/2003%5C08%5C14%5C19A19.PDF
Komentar Author: Muzh 09/01/2007 ……………… Kaj se pak prevodov dotikavle slazhem se da je Shakespeare-a lezhe prepevati na Kajkavski nek na Schtokavski ter da je poetichki takov prepev blizhi originalu. Kajkavski a i Chakavski samoglasni sustav je puno raznovrsneschi i rekel bi prirodnejschi nek Schtokavski teroga se samoglasni sustav svodi na standarnih pet samoglasnikov. Schesti pak, pomochni samoglasnik “r” je pak za razliku od schtokavskoga zmekschan samoglasnikum (crno – cherno, crveno – cherveno, drveno – derveno.S tog razloga je Kajkavski puno pjevniji i poetichniji nek Schtokavski. Pjevnosti istom doprinosi i akcentuacija. Isto tak je dosti razlikov vu sintakse (ni ga chuti – ne chuje ga se) kaj doprinosi raznolikosti izrazhaja.
William Shakespeare: TWELFE NIGHT, OR WHAT YOU WILL Viola – A kakva je ovo zemlja, prijatelji? Kapetan – Ovo je Ilirija, gospo! Shakespeare – NA TRI KRALJA Shakespeareova komedija NA TRI KRALJA, ili KAKO HOČETE (Twelfe night, or what you will) po mnogima je najbolja, a prema podacima i najigranija Shakespeareova komedija. Njezin značaj za hrvatsko glumište potkrepljuju dvije neosporne činjenice – na Svjetskoj izložbi kazališne scenografije 1925. u Parizu scenografsko rješenje Ljube Babića (u redateljskom ostvarenju Branka Gavelle) dobilo je visoko priznanje; a jednako je značajno i to da je predstava Zagrebačkog dramskog kazališta, u režiji Dine Radojevića, odigrana preko 200 puta! A to je, koliko znamo, do sada nenadmašen broj odigranih predstava jednog Shakespeareovog teksta na hrvatskim pozornicama! A to, drugim riječima, znači, da tu komediju naši kazalištarci umiju pretvoriti u značajna ostvarenja, a da ga naše gledateljstvo iznimno cijeni. A “…Shakespeare je pisao…da ugodi gledateljstvu” – ocjenio je J. Dover Wilson. Veliki je kazališni čarobnjak radnju komedije, smjestio u – Iliriju! Što god ta “Ilirija” Shakespeareu značila, nije li nekako logično da je mi, danas, ovdje, u Hrvatskoj, histrionski, dosljedno, uprizorimo u nekom našem mogućem vremenu i prostoru, pod zidinama gdje oduvijek zvoni kaj, a koje su možda i starije od zgrade u kojima ta ista “Ilirija” prikazala u Engleskoj? Dakle, jedna nova, HISTRIONSKA predstava, pod imenom: NA SVETA TRI KRALA, ili KAK OČETE ! REDATELJ Vladimir Gerić (negdašna poveznica: http://www.histrion.hr/twelfe_night.htm )
William Shakespeare: TWELFE NIGHT, OR WHAT YOU WILL
Viola – A kakva je ovo zemlja, prijatelji? Kapetan – Ovo je Ilirija, gospo!
Shakespeare – NA TRI KRALJA Shakespeareova komedija NA TRI KRALJA, ili KAKO HOČETE (Twelfe night, or what you will) po mnogima je najbolja, a prema podacima i najigranija Shakespeareova komedija. Njezin značaj za hrvatsko glumište potkrepljuju dvije neosporne činjenice – na Svjetskoj izložbi kazališne scenografije 1925. u Parizu scenografsko rješenje Ljube Babića (u redateljskom ostvarenju Branka Gavelle) dobilo je visoko priznanje; a jednako je značajno i to da je predstava Zagrebačkog dramskog kazališta, u režiji Dine Radojevića, odigrana preko 200 puta! A to je, koliko znamo, do sada nenadmašen broj odigranih predstava jednog Shakespeareovog teksta na hrvatskim pozornicama!
A to, drugim riječima, znači, da tu komediju naši kazalištarci umiju pretvoriti u značajna ostvarenja, a da ga naše gledateljstvo iznimno cijeni. A “…Shakespeare je pisao…da ugodi gledateljstvu” – ocjenio je J. Dover Wilson.
Veliki je kazališni čarobnjak radnju komedije, smjestio u – Iliriju! Što god ta “Ilirija” Shakespeareu značila, nije li nekako logično da je mi, danas, ovdje, u Hrvatskoj, histrionski, dosljedno, uprizorimo u nekom našem mogućem vremenu i prostoru, pod zidinama gdje oduvijek zvoni kaj, a koje su možda i starije od zgrade u kojima ta ista “Ilirija” prikazala u Engleskoj? Dakle, jedna nova, HISTRIONSKA predstava, pod imenom: NA SVETA TRI KRALA, ili KAK OČETE !
REDATELJ Vladimir Gerić
(negdašna poveznica: http://www.histrion.hr/twelfe_night.htm )
KAKO HOĆETE Od trinaest Shakespeareovih komedija, Na Tri Kralja ili Kako Hoćete, (Twelfth Night; What You Will) pripada najzrelijima i najizvođenijima. Po nekim izvorima, napisana je prema narudžbi tijekom 1599. ili krajem 1600. godine, a prvi put je izvedena 6. siječnja, 1601. na dvoru kraljice Elizabete, a u čast visokog gosta Don Virginia Orsinija Bracciana iz Italije. U njegovu čast Shakespeare je čak i nazvao jedno od lica – Vojvoda Orsino, vladar fiktivne zemlje Ilirije. Postoje mišljenja da Shakespeare nije bio osobito zainteresiran za tekst Na tri kralja, pa ga je zato i nazvao What You Will ili Kako Hoćete (u smislu nazovite komad kako vam se sviđa). Ali, kako je tekst bio namijenjen visokom gostu, a i kraljici, moglo je to zvučati uvredljivo, pa mu je dao naslov Na Tri Kralja. Naime, na taj se dan odigrala praizvedba. Sam tekst ne bavi se ni na koji način tim blagdanom i nema nikakve veze s njim, izuzmemo li činjenicu da je taj praznik u Engleskoj bio posvećen veselju i smijehu. (negdašna poveznica: http://www.hnk-split.hr/drama/natrikralja/
KUD Preporod: Sveti tri kralji so zvezdo zbrali, 03:15
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.
trnac.net
