Vésnik, 04.12.2001. / Stajališča

KSAVER ŠANDOR GJALSKI

Zašto intelektualci u kajkavskim krajevima ne govore kajkavski

Gjalski spočitava hrvatskim vukovcima što su »svu svoju dušu dali obrani Vukovoj i zagospodovanju seljačkog ličko-hercegovačkog govora u sferama knjige i književnosti. Nije se našao nijedan, ama nijedan jezikoslovac koji bi se latio posla da proučava hrvatsku kajkavštinu. A ipak je ta kajkavština toga vrijedna…« U najuglednijim se salonima govorilo i pisalo domaćim kajkavskim govorom, pa su se doseljeni Nijemci morali naučiti hrvatski i postali su Hrvati, kako nam to potvrđuju ugledne aristokratske obitelji, npr. Rauch, Kulmer, Cavanagh i drugi

Školovani ljudi u kajkavskim krajevima govore štokavski. Koriste se samo pokojom kajkavskom riječju ili frazom. Školovani kajkavci već misle na štokavskom, a ne na svojem materinskom kajkavskom jeziku…. Je li ikad župan varaždinski ili onaj međimurski održao svoj referat (govor) na kajkavskom, što bi bilo normalno s obzirom na kajkavsko pučanstvo? Hoćemo li dočekati da listovi u kajkavskoj Hrvatskoj objavljuju uvodnike na kajkavskom, kao što čini primorski »Novi list« na čakavštini?

IVO HORVAT

Da je Gjalski svoju bogatu galeriju likova naslikao varaždinski ili zagrebački (kao što je Vojnović raguzirao svoj jezik u Trilogiji) imali bismo danas kajkavsku varijantu turgenjevštine u najsretnijem smislu ove riječi«, napisao je Krleža davne 1968. o književnom jeziku Gjalskog, zamjerivši mu još 1955. što nije »pustio svoje figure da progovore autentično, živim jezikom (Cintekovo pismo)« (Panorama pogleda…, 2, str. 323-325).

Na Gjalskog nas je ovih dana podsjetio neumoran istraživač kajkavske pisane baštine prof. dr. Alojz Jembrih u svojoj studiji »Ksaver Šandor Gjalski o Zagorju i kajkavštini«, objavljenoj u novom broju časopisa Hrvatsko zagorje (br. 1, Krapina, 2000., glavni urednik Ivan Cesarec).

Gjalski o kajkavštini
U trajnom stanju zaborava vrijednosti iz naše prošlosti, u kojem živimo i trajemo godinama, vrijedno je podsjetiti na Jemrihove nalaze o tome što je Gjalski pisao o hrvatskoj kajkavštini u časopisu DHK »Savremenik« (br. 11-12, 1929.).

Gjalski je u toj raspravi kritički izrekao svoj sud protiv tvrdnji Rudolfa Strohala da je hrvatska kajkavština nastala priljevom vindiških elemenata iz Štajerske i Kranjske među čakavce i štokavce. »Ta tvrdnja«, ističe Gjalski, »pokazuje potpuno nepoznavanje naših prilika u prošlosti, a također i nepoznavanje hrvatske kajkavštine«. Nastojeći dokazati da je kajkavština u prošlosti sezala dublje u Slavoniju, Gjalski – navodi Jembrih – donosi kao potvrdu toga činjenicu s područja onomastike – mikrotoponimije: nazive njiva, šuma, hatara i mjesta po Slavoniji i po Srijemu. Mnoga se nazivaju starim kajkavskim imenima, nastalima prije useljavanja prebjega iz krajeva pod turskom vlašću.

Gjalski spočitava hrvatskim vukovcima što su »svu svoju dušu dali obrani Vukovoj i zagospodovanju seljačkog ličko-hercegovačkog govora u sferama knjige i književnosti. Nije se našao nijedan, ama nijedan jezikoslovac koji bi se latio posla da proučava hrvatsku kajkavštinu. A ipak je ta kajkavština toga vrijedna. Vrijedna je već po tome što je ona jedina od sva tri dijalekta postigla to da je bila riječ i govor obrazovanih društvenih slojeva«.

Kajkavski i u salonima
Gjalski spominje da su se u prošlosti obrazovani čakavci i štokavci, osim uskog područja dubrovačkog, služili narodnim govorom samo u ophođenju sa slugom i pukom. »Kod hrvatskih kajkavaca, naprotiv, sve je i u najuglednijim salonima govorilo i pisalo domaćim kajkavskim govorom, pa su se doseljeni Nijemci morali naučiti hrvatski i postali su Hrvati, kako nam to potvrđuju ugledne aristokratske obitelji, npr. Rauch, Kulmer, Cavanagh i drugi«.

Zanimljivo je što se i Gjalski kritički odnosio prema Akademijinu rječniku (prvi svezak tiskan 1880.). Veli da se u njemu »gotovo sasvim mimoilazi hrvatsku kajkavštinu ma da je ona dio hrvatskog jezika«.

Alojz Jembrih nadovezuje na to da je bogato kajkavsko jezično blago, sadržano i u bogatoj kajkavskoj književnosti, ostalo po strani i u hrvatskoj novijoj leksikografiji. Da bi se to nadoknadilo, Institut za hrvatski jezik u Zagrebu pokrenuo je izradu Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika kao zasebnog djela. Dosad je objavljeno osam svezaka.

Stanje je žalosno

A što reći o govoru hrvatske inteligencije u kajkavskim krajevima danas na početku trećega tisućljeća? Stanje je žalosno

Nedavno, na promociji Malekovićevih kajkavskih feljtona »Bogomraki« u Varaždinu, jedini u dvorani koji je govorio kajkavski bio je književnik Željko Funda, prvi prevodilac Shakespearovih soneta na kajkavski.

Tako je svagdje. Školovani ljudi u kajkavskim krajevima govore štokavski. Koriste se samo pokojom kajkavskom riječju ili frazom. Sve recenzije suvremenih kajkavskih zbirki napisane su na standardu. Iznimka je jedino ona Božice Jelušić o tom Fundinu prijevodu. Školovani kajkavci već misle na štokavskom, a ne na svojem materinskom kajkavskom jeziku.

Kaj je to z nami da več i jezik svoj zapuščamo?

Pitam se: govore li kajkavski županijski i gradski skupštinari u Varaždinu i Čakovcu? Je li ikad župan varaždinski ili onaj međimurski održao svoj referat (govor) na kajkavskom, što bi bilo normalno s obzirom na kajkavsko pučanstvo?

Hoćemo li dočekati da listovi u kajkavskoj Hrvatskoj objavljuju uvodnike na kajkavskom, kao što čini primorski »Novi list« na čakavštini?

Toga mi se v srce zavleče “da o tomi mislim. Kaj je to z nami da več i jezik svoj zapuščamo?

Autor je novinar i publicist iz Zagreba

(Negdašni) zvir:

.html: http://www.vjesnik.hr/html/2001/12/04/Clanak.asp?r=gle&c=5

.pdf:  http://www.vjesnik.hr/pdf/2001%5C12%5C04%5C10A10.PDF

Prvě kajkavskě gramatikě (na nemačkomu)
http://www.forumgorica.com/kajkavski/mala-kajkavska-gramatika/msg24201/#msg24201

Izvorni znanstveni članak
Barbara Štebih:

Kajkavska gramatika Ivana Vitkovića

Sažetak

U radu se prikazuje rukopisna gramatika Ivana Vitkovića Gründe der Croatischen Sprache zum Nutzen der deütschen Jugend verfasset iz 1779. godine. Razmatra se struktura gramatike, jezik koji se u njoj opisuje, gramatici dodan aneksni rječnik te mjesto te gramatike među ostalim kajkavskim gramatikama.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/mala-kajkavska-gramatika/msg24202/#msg24202

Gosti dolaze h Gredice

Ksaver Šandor Gjalski, 04:36